Posljednjeg dana obilježavanja Europskog tjedna održivog razvoja u ponedjeljak, 5. lipnja, u Zagrebu je održan okrugli stol pod naslovom “Globalni ciljevi održivog razvoja: Održivi gradovi i zajednice”.
.
Okrugli stol ponudio je razmišljanja sudionika o poželjnoj ulozi gradova u ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Izlaganja i popratnu diskusiju u prostorijama HKD-a “Napredak” u Bogovićevoj ulici organizirali su ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i Udruga gradova u Republici Hrvatske. U ime potonje organizacije koja okuplja predstavnike 120 gradova i općina nazočne je pozdravila koordinatorica Ureda udruge gradova, Nives Kopajtich-Škrlec.
Nastavno na pozdravne riječi, direktorica udruge ODRAZ Lidija Pavić-Rogišić održala je uvodno predavanje o globalnim ciljevima održivog razvoja. Na početku izlaganja Pavić-Rogišić je naglasila globalni problem društvene nejednakosti i upozorila da 20 posto najbogatijih stanovnika planete troši 85 posto resursa i proizvodi 90 posto otpada. Pored globalnih razlika između zemalja, značajne razlike i nejednakosti su pristune i unutar pojedinog društva, uključujući i hrvatsko. Kao jedan od primjera dobre prakse ublažavanja društvene nejednakosti u Hrvatskoj, Pavić-Rogišić je istaknula primjer Lokalnih akcijskih grupa (LAG) koje okupljaju javne institucije, nevladine udruge i poslovne subjekte iz lokalnih zajednica, te se umrežavaju s partnerima iz drugih lokalnih zajednica koje dijele slične karakteristike i izazove.
.
Dr. Ana-Maria Boromisa s Instituta za razvoj i međunarodne odnose osvrnula se u svom izlaganju na ekonomski aspekt održivog razvoja u gradovima. U uvodnim rečenicama Boromisa je iznijela ilustrativne podatke o globalnom fenomenu urbanizacije koji će se vrlo izgledno nastaviti i u slijedećim desetljećima. Godine 2008. u gradovima je živjela polovica svjetske populacije, a svake godine broj stanovnika zemaljske kugle koji živi u gradovima poraste za više od 70 milijuna. Prema aktualnim projekcijama, do 2050. godine dvije trećine svjetske populacije živjet će u gradovima. Pored velikog broja problema, visoka koncentracija stanovništva na relativno malom prostoru istovremeno nudi šansu za uvođenje novih modela baziranih na zelenoj ekonomiji, naglasila je Boromisa. Govoreći o ambivalentnosti pojma zelene ekonomije, Boromisa je istaknula da bi se svakom rješenju i modelu moglo pronaći zamjerku, no da to ne dovodi u pitanje potrebu reorijentacije na zelenu ekonomiju i artikualacije zelenih politika.
.
Sandra Vlašić iz udruge Terra Hub Croatia govorila je o okolišnim aspektima održivog razvoja u gradovima, prije svega o rješenjima koja pridonose smanjenju proizvodnje ugljičnog dioksida. Vlašić je publici predstavila POCACITO projekt, punog naziva “Post-ugljični gradovi sutrašnjice”. Projekt financiran iz EU fondova za istraživanje i razvoj istražuje na primjeru deset gradova Europske unije uključujući Zagreb kako se približiti viziji zdravog grada zaokruženog gospodarstva i neutralnog ekološkog otiska. Među primjerima dobre prakse Vlašić je između ostalog istaknula mikro-intervencije u javnom prostoru (tzv. akupunktura grada), osnivanje tranzicijskih grupa odnosno lokalnih inicijativa usmjerenih na ekološke ciljeve, te poticanje održivih modela urbane mobilnosti. Govoreći o održivosti implementacije pojedinih mjera, Vlašić je istaknula da je tehničke mjere relativno lako provesti, no ono što predstavlja veliki izazov je provođenje društvenih i socijalnih promjena, u vidu uključivanja i trajnog sudjelovanja građana u provedbi rješenja.
.
Marko Stančec iz Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj – CEDRA HR u završnom je izlaganju govorio o planiranju održive mobilnosti u gradovima uz uključivanje građana. Kroz nekoliko zanimljivih ilustracija Stančec je ukazao na povezanost prometa i prostora, odnosno na činjenicu da automobili zauzimaju veliki dio javnog prostora u gradovima. Kao mjere održive prometne politike Stančec je istaknuo niz modela koji su u posljednjih dvadesetak godina dobili na važnosti u Europi, poput posebnih traka za promet autobusa, pretvaranje prometnica u biciklističko-pješačke zone, pa do korištenja iznajmljenih automobila i bicikala kroz takozvani car-sharing princip pojednostavljen razvojem digitalnih tehnologija. Kao primjer dobre prakse urbanog planiranja Stančec je istaknuo Ljubljanu gdje je Slovenska ulica pretvaranjem iz prometnice u biciklističko-pješačku ulicu dobila novi zamah kao trgovačko-ugostiteljska zona.
.
