Što CETA-sporazum donosi Hrvatskoj?

Šanse koje sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Kanade otvara međunarodno nekompetitivnoj hrvatskoj ekonomiji su zanemarive, dok su rizici i opasnosti sporazuma ogromni, jednoglasna je poruka izlagača s konferencije “Da za CETA-u – put bez povratka?” održane 3. svibnja u Zagrebu.
.
Nakon uvodnih riječi u ime organizatora konferencije, Instituta za političku ekologiju i zagrebačkog ureda njemačke Zaklade Friedrich Ebert, seriju izlaganja o različitim aspektima CETA sporazuma i mogućem utjecaju njegove provedbe u Hrvatskoj, otvorila je dr. Marija Bartl. Istraživačica iz Centra za istraživanje europskog upravnog prava na Amsterdamskom Sveučilištu predstavila je pravne posljedice CETA sporazuma s posebnim osvrtom na slabljenje regulatorne uloge političkih institucija nacionalnih država i Europske unije. Sporazum je skrojen prema snažnim, izvozno orijentiranim ekonomijama, no drugo je pitanje kakve su posljedice ovakvog sporazuma za ekonomije na europskoj periferiji i kako su njihove potrebe ugrađene u sporazum, upozorila je Bartl.
.
Dr. Vladimir Cvijanović, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, savjetodavnog tijela Europske unije, pozabavio se utjecajem sporazuma na hrvatsku ekonomiju. S obzirom na vrlo nizak udio izvoza u hrvatskom BDP-u i slabu konkurentnost hrvatskih proizvođača na međunarodnom tržištu, ne može se očekivati značajniji utjecaj sporazuma na rast hrvatskog BDP-a, naglasio je Cvijanović. Prema indeksu globalne konkurentnosti, hrvatska ekonomija je na 74. mjestu globalne ljestvice, a Kanada na 15. mjestu, te je za očekivati da će kanadske tvrtke ugroziti poziciju hrvatskih proizvođača čak i na hrvatskom tržištu. U uvjetima niskog ekonomskog rasta i fiskalne konsolidacije, konkurentost hrvatske ekonomije se u srednjem roku neće moći povećati, upozorio je Cvijanović, te nadodao da je pored ekonomskih faktora također važno pitanje isplati li se ulaziti u ovakav aranžman s aspekta njegove cijene za društvo i okoliš.
.
U diskusiji o pravnim i ekonomskim posljedicama sporazuma izlagačima su se pridružili Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije i Bojana Percan iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Ekonomski učinci sporazuma na Hrvatsku su nikakvi, a istovremeno preuzimamo golemi financijski rizik za moguće tužbe zbog naše zakonske regulative koja nije u skladu sa sporazumom, upozorila je Benčić na promjenu pravila igre između političkih institucija i međunarodnih korporacija. Civilno društvo ne može spiječiti donošenje sporazuma, ali u suradnji sa sindikatima i drugim skupinama može se ostvariti utjecaj na političke predstavnike u nacionalnim parlamentima i zaustaviti ratifikaciju sporazuma, naglasila je Benčić.
Razloge nezadovoljstva sindikata objasnila je Bojana Percan upozorivši da sporazum protežira prava i interese korporacija, dok su prava radnika zanemarena. To je dodatni udar na radnika koji već trpi posljedice globalizacije i digitalizacije ekonomije, upozorila je Percan.
.
Vladimir Cvijanović istaknuo je da CETA predstavlja nastavak urušavanja socijalnih institucija koji je započeo još osamdesetih godina prošlog stoljeća, te da će implementacija sporazuma voditi u daljnje socijalno raslojavanje. Sandra Benčić upozorila je pak na smanjenje autonomije tijela središnje države i lokalne samouprave u artikuliranju javnih politika zbog obveza CETA Sporazuma. Primjerice zbog zelene javne nabave, odnosno prakse opskrbe javnih institucija proizvodima lokalnih proizvođača, veliki koncerni moći će tužiti državu, pojasnila je Benčić.
.
Drugi dio konferencije otvorio je dr. Darko Znaor zanimljivim i ilustrativnim predavanjem o učincima CETA-e i za sada suspendiranog TTIP-a na hrvatski poljoprivredni sektor. Stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu sa Sveučilišta u Wageningenu upozorio je da Republika Hrvatska već danas ostvaruje godišnji deficit od milijardu eura u vanjsko-trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. O slabosti domaćeg agrara govori i podatak da Hrvatska izvozi tek 17 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, dok je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u SAD i Kanadu tijekom 2016. godine iznosio tek 23 milijuna eura, nastavio je Znaor. S druge pak strane, meso i mlijeko su u ovom trenutku oko 40 posto jeftiniji u Kanadi nego u Nizozemskoj iz koje Hrvatska puno toga uvozi, upozorio je Znaor na katastrofu u najavi, te se osvrnuo na uzrok nižih cijena kanadskih proizvoda. Pored ogromnih farmi i masovne industrijske proizvodnje, razlog leži i u nižim standardima zaštite okoliša i kontrole kvalitete hrane.
.
U Sjevernoj Americi koriste se hormoni, antibiotici i pesticidi čija upotreba u Europskoj uniji i Hrvatskoj nije dozvoljena, a sporazum bi također mogao otvoriti vrata širenju GMO hrane u Europi, upozorio je Znaor. Dok u Europi proizvođač mora dokazati da određeni proizvod nije štetan, u Americi je logika obrnuta. Problem je također što će nacionalno zakonodavstvo kojim se pokušava zaštititi domaće proizvođače morati biti prilagođeno uvjetima CETA sporazuma nastavio je Znaor i istaknuo da će mnogi u Hrvatskoj sporazumom biti na gubitku, uključujući poljoprivrednike, prehrambenu industriju, kao i državu koja će zbog nezaposlenih morati izdvajati više novca za socijalu. Na gubitku će biti također i potrošači koji će jesti lošije proizvode, kao i okoliš zbog deregulacije propisa o njegovoj zaštiti.
.
O utjecaju CETA-sporazuma na okoliš u nastavku je govorio Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju. Sporazum ne prepoznaje planetarnu ekološku krizu i ne prati obećanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, upozorio je Horvat i dodao da CETA-sporazum ne propisuje nikakve sankcije za kršenje odredbi okolišnog prava. Problem je također što investitor može pokrenuti postupak protiv države ukoliko mu ne odgovara nacionalna pravna regulativa. Sporazum sužava prostor za promjene kroz artikulaciju javnih politika države i lokalne samouprave nastavio je Horvat i istaknuo nekoliko posebno problematičnih područja poput genetski modificiranih organizama, zaštite klime, tranzicije na decentraliziranu proizvodnju obnovljivih izvora energije, elektronskog otpada i otpadnih voda.
.
Video-vezom iz Njemačke u konferenciju se potom uključio dr. Paul Stubbs, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Kao glavne posljedice CETA sporazuma predvidio je porast društvene nejednakosti, te rezanje socijalnih davanja u Hrvatskoj. Stubbs se osvrnuo i na mogući ulazak stranih kompanija na hrvatsko tržište pružanja zdravstvenih usluga, te istaknuo opasnost smanjivanja standarda zdravstvene zaštite u takvoj konstelaciji. Kao posljedicu sporazuma predvidio je također daljnju eroziju ionako slabog regulatornog kapaciteta državnih tijela, kao i utjecaj sporazuma na regulatornu kulturu gdje će država od straha od mogućih tužbi izbjegavati donošenje zakona i mjera koje bi mogle iritirati velike i moćne korporacije. CETA sporazum je Trojanski konj, on je indikator budućih razvoja, poručio je Stubbs video-linkom iz Njemačke.
.
U završnoj diskusiji Darko Znaor je upozorio da CETA Sporazum ugrožava 80 posto hrvatskih poljoprivrednika, no da toga nisu svjesni ni poljoprivrednici, ni ljudi u ministarstvu, te upozorio na dramatične potencijalne posljedice Sporazuma na društvenu i političku situaciju u zemlji. Moderator konferencije, Domagoj Novokmet, kao ključni problem je istaknuo pitanje kapaciteta hrvatskih upravljačkih elita i njihove voljnosti da se krene u potrebne promjene. Sandra Benčić upozorila je da se države CETA sporazumom stavljaju u pat-poziciju, a da će financijske troškove morati snositi njihovi građani. Najgore od svega je što će isti ti političari i zastupnici koji će u Saboru glasovati za CETA sporazum, slijedeći dan na televiziji javnosti obećavati mjere koje će zbog tog istog CETA sporazuma biti potpuno nemoguće sprovesti, prognozirala je Benčić. Vedran Horvat konstatirao je da je u slučaju CETA i TTIP sporazuma u pitanju paradigma usmjerena na ekonomski rast bez obzira na cijenu i posljedice.
.
Okretanje alternativnim i održivim modelima društvenog razvoja je nužno, a prihvaćanje CETA Sporazuma predstavljalo bi značajan korak u pogrešnom smjeru barem što se Hrvatske tiče, poruka je sa konferencije u Zagrebu. Hoće li upozorenja imati ikakve implikacije na proces ratifikacije CETA-Sporazuma u Saboru, pokazati će se vrlo skoro.
.

Posted in Aktualnosti, Analize, Hrvatska, Izdvojeno.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.