„Danas je trenutak kada moramo zajednički djelovati pa vjerujem kako će i Hrvatska što prije ratificirati Sporazum iz Pariza kao znak predanosti globalnim nastojanjima te da će biti među prvim državama članicama Europske unije koje će to učiniti.”, izjavio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec, dodavši da je Hrvatska bila predvodnica stvaranja sporazuma. On i drugi zastupnici u Europskom parlamentu na prošlotjednoj su plenarnoj sjednici u Strasbourgu dali svoju suglasnost u vezi sklapanja prvog globalno obvezujućeg sporazuma o klimi u ime Europske unije. Prethodno su ministri država članica Europske unije na izvanrednoj sjednici Vijeća za okoliš u Bruxellesu odobrili ratifikaciju sporazuma koji je donesen u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Davor Škrlec smatra da je zaključivanje Pariškog sporazuma i potvrda Europskog parlamenta koja prethodi procesu njegove ratifikacije u svim državama članicama povijesni trenutak za cijelo čovječanstvo. „Važnost stupanja na snagu Pariškog sporazuma nije samo svjetski doprinos smanjenju utjecaja klimatskih promjena na pogubni rast globalne temperature, već civilizacijski doseg i promjena paradigme dosadašnjeg odnosa čovjeka prema planetu na kojem živi. Briga prema okolišu, kao i biljnom i životinjskom svijetu predstavlja višu razinu svijesti čovječanstva koje danas po prvi puta u povijesti ima priliku iskoristiti razvoj znanosti i tehnologije za dobrobit sveukupnog života na Zemlji. Upotreba čistih i zelenih tehnologija ujedno je i prva stepenica na putu održivog razvoja kojim možemo prevladati sve veće društvene nejednakosti. Korijeni velikih izazova današnjice, poput migrantske krize, u budućnosti će još više izvirati iz posljedica klimatskih promjena što će se očitovati u klimatskim migracijama koje nećemo biti u stanju zaustaviti.“, upozorio je Škrlec.
Europska unija odigrala je odlučujuću ulogu u donošenju globalnog sporazuma o klimi u Parizu (COP21) u prosincu 2015. godine te se smatra globalnim liderom u borbi protiv klimatskih promjena. Europska komisija postavila je ambiciozan cilj za razdoblje do 2030. godine koji će obvezati države članice EU-a na predanost borbi protiv smanjenja emisija stakleničkih plinova na svom području za barem 40 %. Do danas je 62 države svijeta zaslužnih za 51,89 % globalnih emisija, uključujući Kinu, Indiju i SAD, ratificiralo Sporazum, a on stupa na snagu 30 dana nakon što najmanje 55 država koje obuhvaćaju minimalno 55 % globalnih emisija, učine isto. Ovog tjedna Europski parlament održat će raspravu s Komisijom i Vijećem o prioritetima za sljedeći krug razgovora koji će se održati u studenom 2016. u Marakešu (COP22).
Prvi globalno obvezujući sporazum o klimi – kad će ga Hrvatska ratificirati?
Posted in Aktualnosti.