Naknada za obnovljive izvore energije (OIE) porasti će sa sadašnjih 3,5 lipa po kilovatsatu (kWh) na 10,5 lipa po kWh od početka rujna, što će prosječan račun za električnu energiju poskupjeti za oko 20 kuna mjesečno!
Najavilo je to prije par dana Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a potom potvrdio premijer Andrej Plenković na jučerašnjoj sjednici Vlade.
Premijer Plenković je izjavio da je Vlada odlučila kako je potrebno korigirati naknade za obnovljive izvore energije jer one nisu povećavane protekle četiri godine.
“To su obveze koje postoje od prije. Povećat će se računi za struju, za otprilike 20 kuna. S obzirom na poreznu reformu, još uvijek će ti računi biti manji nego što su bili prošle godine u ovo doba”, poručio je premijer, što je solidno naljutilo potrošače.
Istaknuo je i nadu da će Vlada do sredine 2019. biti u poziciji da ta tema više ne bude na dnevnom redu te da će se u razgovorima s društvima koja se bave obnovljivim izvorima energije pronaći drugi načini kako bi se povećali prihodi za Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) koji isplaćuje te naknade.
U Ministarstvu, pak, tvrde da nakon ove odluke o povećanju naknada za obnovljive izvore u idućoj godini neće biti potrebe za daljnjom korekcijom.
Podsjetimo, prije mjesec dana je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar rekao da će struja sigurno poskupjeti i da se traži model, a problem s poskupljenjem trebao se riješiti odavno, jer je “na tapeti već dvije godine.”
“Struja će morati poskupjeti barem koju lipu jer obaveze koje su učinjene zadnjih nekoliko godina su izuzetno velike”, rekao je tada Štromar.
Poskupljenje struje zbog dizanja naknade za obnovljive izvore energije bit će teško izbjeći, jer je to posljedica obveza koje je Hrvatska preuzela u pogledu izgradnje obnovljivih izvora energije, rekao je je još u srpnju i Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
“To je standardna politika EU-a, a vjerojatno će u budućnosti doći do promjene modela za obnovljive izvore, no još uvijek ne znamo kakav će taj model biti. Obnovljivi izvori imaju svoju cijenu, puno je tu faktora”, kazao je Granić.
Osim što nitko ne voli poskupljenja, dio javnosti je nezadovoljan jer je priča oko obnovljivih izvora energije, preciznije vjetroelektrana, u posljednjih par godina zadobila kompromitirani prizvuk. Preciznije, sumnja se u nepravilnosti u korist investitora.
Bivši ministar gospodarstva, HNS-ovac Ivan Vrdoljak još je prošle godine napominjao kako nema ništa protiv da se sve istraži, naglašavajući kako je i sam tijekom 2014. i 2015. godine određene stvari prijavljivao Državnom odvjetništvu kada su vjetroelektrane u pitanju.
“Kada sam ukupni kapacitet za poticanje vjetroelektrana smanjio s 1200 na 744 i smanjio ukupni trošak za državu i građane za pet do sedam milijardi kuna, govorili su mi da eutanaziram čitav projekt, a sada me optužuju da sam pogodovao tim istim investitorima”, medijima je tada izjavio Vrdoljak.
Tako su moguće zloupotrebe u poticanju obnovljivih izvora energije ponovno isplivale, a čitava problematika oko vjetroelektrana je opet aktualizirana nakon što se najavilo povećanje cijene električne energije, što je izazvalo nezadovoljstvo u javnosti.
Podsjetimo, i Mirela Holy, bivša predsjednica ORaH-a, ustvrdila je da se stvaraju pretpostavke za sumnjive radnje. Bilo je to na saborskoj raspravi kada se donosio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije u rujnu 2015.
“U javnosti su se pojavile informacije da ovim prijedlogom zakona Vlada pogoduje određenim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade. U tom kontekstu posebice se spominje tvrtka C.E.M.P.”, tada je ustvrdila Mirela Holy.
Naime, izmjene tog zakona su stvorile zakonsku podlogu za priključenje novih vjetroelektrana i povećanje kvote s propisanih 400 MW na 744 MW, a Zakon je donesen 18. rujna 2015. godine.
Ono što su mediji uspjeli “probiti” dio je koji se odnosi na zajamčenu tarifu. Naime, ugovori za obvezni otkup električne energije po zajamčenoj tarifi od 71 lipu po kWh sklopljeni su s HROTE-om (Hrvatski operator tržišne energije) na Staru godinu 2013. godine. Istog dana upravno vijeće HERA-e dalo je potrebne dozvole, a od sljedećeg dana zajamčena tarifa bila 53 lipe po kWh. Time je ukupni trošak za 14-godišnje ugovore povećan za pet do sedam milijardi kuna, a tadašnji ministar Vrdoljak je tvrdio kako je sve moralo biti potpisano zadnjeg dana, jer bi u suprotnom investitori mogli podići tužbe za naknadu štete i izgubljene dobiti.
Kao što se već i pisalo, mnogo interesa premreženo je u priči o poticanju obnovljivih izvora energije koja sada ponovno postaje aktualna i posebno ljuti građane jer im poskupljuje struja.