Ovaj vikend održano je prvo javno predstavljanje Pokreta otoka, platforme za održivi i odgovorni razvoj hrvatskih otoka koja je nastala u listopadu 2015.godine. Osamdesetak sudionika ukrcalo se na brod Polaris, krenuvši sa Šolte prema Braču, Hvaru i Visu, kako bi u dvodnevnom druženju, razmjeni mišljenja i kreativnom djelovanju pokušali makar naznačiti probleme s kojima se susreću otočani i stvoriti dobar temelj za daljnju suradnju. Aktivni pojedinci koji već djeluju na svojim otocima kroz različite umjetničke i druge organizacije prirodno su se povezali u širu platformu, imajući u vidu da je lakše organizirano djelovati i u grupnom naporu pokušati podići kvalitetu života na otocima, u duhu odgovornosti, transparentnosti i održivosti, umjesto uobičajene podređenosti dugoročnog razvoja kratkotrajnoj turističkoj sezoni. Kazalište Besa (Vis), Buđenje (Šolta), Održivi otok (Hvar), Fabrika ideja (Korčula), Best of Brač (Brač) i Pjover (Hvar) samo su neke od udruga koje su dio pokreta koji se želi širiti na druge pojedince, organizacije, tvrtke i otoke. Pokret trenutno broji preko stotinjak umreženih pojedinaca sa desetak hrvatskih otoka.
Naglasak je na tome da je upravo otočno stanovništvo prva karika u lancu kada je riječ o promjeni, samo je potrebno probuditi skriveni potencijal. Nešto na tom tragu istaknula je i Antonia Banović, članica užeg razvojnog tima Pokreta otoka. „Svaka društvena akcija poziv je svim članovima društva na uključivanje, pa tako i donositeljima vlasti na svim razinama.Ne želimo samo isticati probleme, već konstruktivno pokazati na koji se način može drugačije djelovati. Iako smo uživali podršku nekih lokalnih otočnih uprava, želja nam je bila u prvi plan staviti nečujniju grupu – same otočane – čuti njihove, ali i glasove svih onih koji ne žive na otoku, ali prepoznaju njegove potencijale i probleme, i koji su zainteresirani za ovakvu ideju njegovog razvoja.” – ističe Banović koja je u Pokret otoka uključena od samih početaka rada te inicijative. Osim nje ključne osobe koje volonterskim radom pomažu ovaj projekt su Maja Jurišić sa Šolte, Maja Dragojević i Iva Žanetić s Korčule, Marica Grgurinović s Visa, Dijana Šabić s Brača te Ljubica Dijanošić i Nena Kolak s Hvara.
Kako u razgovoru kaže Antonia Banović koja je rođena u Omišu, a trenutno živi u Zagrebu, iako nije otočanka, ovo je nešto što joj je blisko. Živjela je pet godina izvan Hrvatske, a pri povratku u zemlju tražila je ljude s kojima može raditi na onome što proizlazi iz njezinih interesa. Vidi potencijal u alternativnim ekonomskim praksama, svodivim na ono što se u Hrvatskoj naziva dobrom ekonomijom, i održivom razvoju, a ljudima koji su okupljeni u Pokret otoka to je također blisko, i na toj osnovi žele doprinositi boljem životu u svojim malim sredinama.
Banović smatra da je ovakav turizam u neskladu s idejom opće održivosti.
„Kao Pokret želimo doprinijeti spajanju turizma s održivim razvojem otoka, reinvestiranjem kapitala koji se generira na otoku. Također, želimo povezati turizam s ekološkom proizvodnjom lokalne hrane te produžiti sezonu osmišljavanjem aktivnosti za otočane i goste kroz cijelu godinu.“, govori Banović i dodaje da je nejasno koliko se profita od turizma reinvestira u lokalnu zajednicu. „Održivi turizam integrirao bi odgovorno upravljanje postojećim potencijalima otoka, ali i na ljude moramo gledati kao na potencijal otoka koji je održiv ili neodrživ. Ono što gledamo nije samo revitalizacija i ekonomski razvoj otoka nego i razvoj pojedinca. Samo preko pojedinca moguće je doći do revitalizacije lokalne otočne zajednice. Bez toga nema govora o velikim idejama i projektima.“, smatra Banović. Naglašava da je bit svega da oni koji su plovili brodom i obilazili otoke 22. i 23. listopada u organizaciji platforme Pokret otoka, prenesu tu pozitivnu energiju na druge ljude u svojim lokalnim zajednicama, postanu ambasadori ideja za koje se Pokret otoka zalaže i podrška svojim otočanima dok istovremeno kolektivno donose informacije sa svog terena. „Ako će u nešto negdje zapeti, mi ćemo biti tu da uskočimo kada i ako zatreba.“, dodaje.
Pokret otoka prepoznat je u Savezu udruga Klubtura preko čijeg je programa razmjene i suradnje realizirano umrežavanje otočana. Program financiraju Ministarstvo kulture, Zaklada Kultura nova, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Grad Zagreb. Kako naglašavaju organizatori, ovo međutočno povezivanje bilo bi nemoguće organizirati bez pomoći brojnih otočana koji su svojim donacijama i podrškom omogućili da se cijeli projekt realizira.
Sljedeća aktivnost u okviru programa “Pokret Pokreta” odvija se od 4. do 6. studenog u gradu Hvaru, a riječ je o trodnevnom događanju pod nazivom “Serum-antihibernacijsko cjepivo, doza I”. Ovom će se prilikom otočanima predstaviti otočne organizacije s raznih hrvatskih otoka koje djeluju na kulturno-umjetničkom području, s ciljem motiviranja i inspiriranja posjetitelja na daljnje društveno, kulturno i umjetničko djelovanje u njihovim otočnim zajednicama.