Ono što je započelo prosvjedom protiv apartmanizacije u okolici Plitvičkih jezera, rezultiralo je širokom javnom raspravom i stvaranjem Akcijskog plana, od strane NP Plitvice, kojim će se pod kontrolu staviti negativan učinak masovnog turizma na Liku. Naime, sredinom ljeta ovog Plitvička jezera našla su se u središtu interesa javnosti, ne zbog još jedne rekordne turističke sezone, već zbog akcije hrvatskih branitelja koji su, zabrinuti za očuvanje prirode, krenuli prosvjedovati protiv nelegalne apartmanizacije. Osnovan je čak i Stožer za obranu nacionalnog parka. Branitelji nisu bili ljuti na strance, koji su željeli vidjeti ta čuda od jezera, već na svoje sugrađane i sugrađanke koji su naumili u Plitvičkom selu apartmanizacijom bez odgovarajuće infrastrukture narušiti sklad prirode.
Tako se taj lički kraj suočio s fenomenom masovnog turizma, koji nema tendenciju nestati, već naprotiv, postati uobičajeni dio ličkog života i privrede. Naime, proteklih godina Lika je kao destinacija imala povećanje broja noćenja za 13% (2015.) te 28% (2016.).
U tom razdoblju primorski dio destinacije (općina Karlobag i grad Senj) te dio vezan uz NP Plitvička jezera (općine Rakovica i Plitvička jezera) ostvarili su ukupno 3.190.520 noćenja, dok je ostatak destinacije, koji broji 9 jedinica lokalne samouprave, u istom razdoblju ostvario 189.520, što je samo 5,6% od ukupnog broja noćenja u destinaciji, podaci su kojim raspolaže Lokalna akcijska grupa Lika. Lokalne akcijske grupe (LAG) neprofitne su organizacije koje predstavljaju lokalno partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora u ravnopravnom odnosu, na određenom geografski povezanom području, zasnovano na smjernicama LEADER pristupa. LEADER je europski model izravnog financiranja jedinica lokalne uprave i samouprave, s ciljem decentralizacije država. LAG-ovi tako pomažu rad OPG-ova, poljoprivrednika, sufinanciraju projekte namijenjene mladima, sudjeluju u obnovi prirodne i kulturne baštine. Sufinanciraju se novcem države i europskih fondova, i imaju potencijal biti koristan alat i dati značajan doprinos u rješavanju kriza, poput ove koja se dogodila u Plitvicama.
Zašto su LAG-ovi bitni?
Podaci o broju posjeta po pojedinim ličkim gradovima i općinama najbolji su pokazatelj neravnomjernog razvoja turizma u destinaciji. Lokalna zajednica, stoga, traži cjelovitu strategiju održivog razvoja, a LAG Lika nudi upravo jednu takvu. Prvi negativni učinci turističkog booma, koji su se očitovali u prosvjedima zbog nelegalne gradnje kao i bojazni kako veliki broj ljudi utječe na Jezera, dočekani su s ozbiljnom dozom opreza od strane Ministarstva zaštite okoliša. Baš kao što je to bilo u Skradinskom buku, tako se i u Plitvicama počelo razmišljati o ograničavanju broja posjetitelja, kako bi se pritisak na prirodu smanjio. Uključio se čak i UNESCO, a pozvani su i inozemni stručnjaci, iz parka Yellowstone, kako bi pomogli donijeti procjenu radi li se doista o ekocidu. Pokrenut je proces izrade novog Plana upravljanja parkom za razdoblje od 2017. do 2027. godine. U njegovoj izradi sudjelovali su domaći, kanadski i američki stručnjaci, poput prof. Stephena F. McCoola, ali i predstavnici Lokalne akcijske grupe Lika. Konačno, otvorila se široka javna rasprava u kojoj su, osim prosvjednika i nadležnih državnih tijela, sudjelovali i oni koji ciljanim projektima nastoje stvoriti cirkularnu ekonomiju, baziranu na održivom razvoju, a što je u skladu s visokim normama zaštire prirode i okoliša.
-Na tim radionicama iznijeli smo svoje prijedloge. Također, naglasili smo nužnost značajnije suradnje nacionalnog parka s lokalnim proizvođačima hrane i suvenira kao i suradnje općenito, kaže voditelj LAG-a Lika, Tomislav Kovačević.
Projekti koje ovaj LAG provodi utemeljeni su na održivom razvoju i kao da su predvidjeli potrebu da se ponude i neki drugi sadržaji, koji će pripomoći da Jezera ostanu ono što jesu, koristan resurs i očuvani prorodni biser. I prije “ekološke krize”, razmišljalo se kako mudro brendirati Liku kao turističku destinaciju.
-Naša strategija razvoja destinacije opisana je kroz projekt INTEGRA LIKA 2020 gdje je naglasak na brendiranju cijele destinacije uz maksimalnu uključenost lokalnog stanovništva, odnosno proizvođača. Kao što je spomenuto, projekt je zasnovan na konceptu održivog razvoja. NP Plitvička jezera, sukladno svom statusu i prepoznatljivosti u svijetu, moraju značajno podići razinu svoje ponude, uključujući kategorizaciju objekata i ponudu lokalno proizvedene hrane, pojašnjava Kovačević.
Na tom projektu LAG je okupio 24 partnera, dvije županije, dvanaest jedinica lokalne samouprave, nacionalne parkove, turističke zajednice… Cilj projekta je brendiranje destinacije kroz integralni gospodarski razvoj. Projekt je vođen filozofijom održivog razvoja i kao takav je jedinstven u Republici Hrvatskoj, kažu u LAG-u Lika.
Za potrebe brendiranja domaćih prehrambenih i drugih proizvoda osnovan je klaster Lika destination. Jer, malo je koristi za Ličane, ako turisti u restoranima ili nekim drugim ugostiteljskim objektima konzumiraju uvoznu robu. Stoga je stvorena “Lika quality”, regionalna oznaka kvalitete čiji je znak zaštićen u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a sljedeći korak klastera i LAG-a je certificiranje restorana i objekata agroturizma. Prednosni certificiranja domaćih usluga i proizvoda ima značajan učinak na ukupni živog lokalne zajednice jer, ne samo da osigurava lakši plasman robe na tržište, već skraćuje troškove dostave, potiče razvoj i modernizira uvjete proizvodnje. “Lička seljačka tržnica” upravo je jedan takav projekt, koji cilja na skraćivanje lanaca dobave. Istovremeno, kako bi se podigla razina gastronomske ponude, kroz projekt “Gastro Lika”, provodi se edukacija kuhara, konobara, ugostitelja. Sve to, dakako, povezano je sa žilom kucavicom ove turističko ekološke priče, NP Plitvice.
-Svjesni poteškoća zbog rascjepkanosti poljoprivrednih proizvođača, osnovali smo poljoprivrednu zadrugu “Lika Coop”. Potpisala je ugovor s NP Plitvička jezera za isporuku teletine autohtone pasmine buša. Samo udruženi, naši proizvođači će moći biti konkurentni na tržištu. Također, u pregovorima smo s drugim hotelskim kućama visoke kategorije za opskrbu u idućoj turističkoj sezoni, otkriva Kovačević.
Očuvana priroda, brendirana turistička destinacija, domaća hrana i piće u hotelima i restoranima, to je priča koju žele Ličani. Nelegalna gradnja apartmana, nezakonito crpljenje pitke vode, neadekvatna komunalna infrastruktura, problemi su koje treba prevladati. To je isključivo pitanje lokalne zajednice, a decentralizacija sredstava kao i budnost inspekcijskih službi, načini kojima se prepreke održivom razvoju Like mogu preskočiti .