Neobične okolnosti putovanja Tonya Blaira u Bukurešt

Mediji u Velikoj Britaniji i Rumunjskoj posljednjih tjedana ponovo tematiziraju već odavno zaboravljeni posjet Tonya Blaira Bukureštu u ožujku 2012. godine. Povod za osvrt na neformalni posjet tada već bivšeg britanskog premijera Rumunjskoj predstavlja nedavno otvorena istraga o financijskoj pozadini slučaja. Prema pisanju britanskog lista the Guardian, rumunjsko državno odvjetništvo tereti tadašnjeg kandidata socijaldemokratske stranke (PSD) za predsjednika vlade Victora Pontu da je ishodio financiranje Blairovog posjeta Rumunjskoj od strane kontroverznog poduzetnika Sebastiana Ghite. U zamjenu za financiranje neformalnog Blairovog dolaska uoči parlamentarnih izbora u proljeće 2012. godine u protuvrijednosti od 220.000 eura, Ponta je navodno kroz uređivanje stranačke izborne liste Ghiti omogućio parlamentarni mandat Socijal-demokratske stranke (PSD).

KLIKNI NA FOTOGRAFIJU:

Posjet Tonya Blaira Rumunjskoj u ožujku 2012. godine organiziran je na poziv zaklade "Fundatia Multimedia" i američkog think-thanka „Centre for American Progress“. Tony Blair pozvan je kao govornik na otvaranju konferencije „Budućnost Europe u novom globalnom poretku“ za što je nagrađen pozamašnim honorarom. Javno pojavljivanje Victora Ponte s Tonyem Blairom ispred društvene kreme i televizijskih kamera inscenirano je kao neformalna podrška bivšeg britanskog premijera socijal-demokratskom kandidatu za rumunjskog premijera. Nekoliko tjedana kasnije Victor Ponta postao je predsjednik vlade, a medijski tajkun Sebatian Ghita zastupnik Socijal-demokratske stranke u rumunjskom parlamentu. U kojoj mjeri je susret Ponte i Blaira utjecao na ishod izbora može se samo nagađati.

Mandat Victora Ponte na čelu rumunjske vlade obilježen je brojnim skandalima, te obračunom s predsjednikom države Traianom Basescuom kojeg je u ljeto 2012. parlamentarna većina prisilila na odstupanje. Predsjedniku Rumunjske je stavljena na teret zloupotreba ovlasti te korištenje državnog tužiteljstva za obračun s političkim protivnicima. U jeku pripetavanja s predsjednikom Basescuom, premijer Ponta je suočen s optužbama da su značajni dijelovi njegovog doktorata nastali doslovnim prevođenjem tuđih tekstova s engleskog na rumunjski bez navođenja izvora. Za razliku od svog stranačkog kolege, ministra obrazovanja Ioana Manga koji je zbog plagiranja u svojim znanstvenim radovima u ljeto 2012. godine prisiljen na ostavku, Ponta se uspio održati na funkciji, braneći se da mu optužbe neosnovano podmeću politički protivnici. No nedugo potom, otkriveno je da je Ponta u svojoj biografiji godinama lažno navodio da je završio master studij iz međunarodnog kaznenog prava na Sveučilištu u Cataniji.

Optužbe za plagiranje opteretile su kampanju Victora Ponte na predsjedničkim izborima u jesen 2014. godine i na kraju značajno pridonijele njegovom izbornom porazu u drugom krugu od Klausa Johannisa iz Nacionalno-liberalne stranke (PNL). Mjesec dana nakon izbora, Victor Ponta je od Sveučilišta u Bukureštu zatražio i ekspresno ishodio poništenje vlastitog doktorata.

Afera s plagiranjem predstavljala je tek početak političkog pada predsjednika vlade. U lipnju 2015. godine nacionalna direkcija za borbu protiv korupcije (Direcția Națională Anticorupție) objavila je da provodi istražne radnje protiv Victora Ponte zbog lažiranja dokumenata, pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. U fokusu tužiteljstva našlo se sedamnaest fiktivnih ugovora između odvjetničkih ureda Victora Ponte i njegovog stranačkog kolege Dana Sove kojima je pribavljena protupravna korist od 800.000 eura. Zahtjev predsjednika države Klausa Johannisa da odstupi s premijerske funkcije, Ponta je odbio uz obrazloženje da ga smijeniti može samo parlament te otišao na trotjedni odmor u Tursku zbog navodne operacije koljena. Pokušaj Nacionalno-liberalne stranke (PNL) u srpnju 2015. da izglasa nepovjerenje vladi u parlamentu je propao, no premijerovi dani na čelu najveće države na Balkanu bili su odbrojani.

U srpnju 2015. godine državno odvjetništvo počelo je plijeniti sumnjivo stečenu imovinu predsjednika vlade, a u rujnu iste godine najavljeno je podizanje optužnice za korupciju. No unatoč sve očiglednijoj upletenosti šefa vlade u korupciju, te protestima tisuća demonstranata ispred parlamenta u Bukureštu, izglasavanje nepovjerenja vladi dvotrećinskom većinom zbog velikog je broja suzdržanih glasova zastupnika vladajuće stranke još jednom propalo.

Ostavku na premijersku funkciju Ponta je podnio 4. studenog 2015. godine. Ostavci su prethodili višednevni protesti tisuća ljudi zbog požara u bukureštanskom noćnom klubu „Colectiv“ u kojem je poginulo više od 60 ljudi zbog nepoštivanja sigurnosnih standarda. Tragedija se u trenutku prometnula u metaforu stanja u čitavoj zemlji. Mnogi demonstranti na prosvjedima su nosili rumunjske zastave s izrezanom rupom u sredini; simbolom ustanka protiv Causescuovog režima u prosincu 1989. godine.

Optužbe za plagiranje opteretile su kampanju Victora Ponte na predsjedničkim izborima u jesen 2014. godine i na kraju značajno pridonijele njegovom izbornom porazu u drugom krugu od Klausa Johannisa iz Nacionalno-liberalne stranke (PNL). Mjesec dana nakon izbora, Victor Ponta je od Sveučilišta u Bukureštu zatražio i ekspresno ishodio poništenje vlastitog doktorata. Afera s plagiranjem predstavljala je tek početak političkog pada predsjednika vlade. U lipnju 2015. godine nacionalna direkcija za borbu protiv korupcije (Direcția Națională Anticorupție) objavila je da provodi istražne radnje protiv Victora Ponte zbog lažiranja dokumenata, pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. U fokusu tužiteljstva našlo se sedamnaest fiktivnih ugovora između odvjetničkih ureda Victora Ponte i njegovog stranačkog kolege Dana Sove kojima je pribavljena protupravna korist od 800.000 eura. Zahtjev predsjednika države Klausa Johannisa da odstupi s premijerske funkcije, Ponta je odbio uz obrazloženje da ga smijeniti može samo parlament te otišao na trotjedni odmor u Tursku zbog navodne operacije koljena. Pokušaj Nacionalno-liberalne stranke (PNL) u srpnju 2015. da izglasa nepovjerenje vladi u parlamentu je propao, no premijerovi dani na čelu najveće države na Balkanu bili su odbrojani.

A što se tiče drugog junaka ove priče, iz ureda bivšeg britanskog premijera Tonya Blaira novinarima Guardiana su kratko poručili da je kompletni honorar za gostovanje u Bukureštu proslijeđen u dobrotvorne svrhe. Bez obzira na istinitost navedenog, sporni honorar predstavlja tek djelić zarade bivšeg britanskog premijera za konzultantske usluge i govorničke nastupe u posljednjih devet godina. Prema pisanju lista the Guardian, imetak Tonya Blaira procjenjen je 2015. godine na više od 60 milijuna funti. Odreći se honorara u visini 40 prosječnih godišnjih rumunjskih plaća u takvim okolnostima uistinu ne predstavlja neki problem.

Dva tjedna nakon ostavke Victora Ponte, rumunjsku vladu preuzeo je Dacian Ciolos, nekadašnji europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj (2010.-2014.). Bivšem premijeru se trenutno sudi za korupcijske slučajeve iz 2007. i 2008. godine, no rezignacija u rumunjskom društvu je i dalje sveprisutna, a povjerenje u državne institucije na niskoj je razini. Na spektakularna uhićenja pred kamerama i sudske procese mnogi građani samo odmahuju rukom. Prevladavanju njihove skepse i rezignacije zasigurno ne pomaže činjenica da je u razdoblju između 1998. i 2001. godine upravo Victor Ponta bio specijalni tužitelj za slučajeve korupcije i pranja novca pri Vrhovnom sudu Rumunjske.