Neizvjesna budućnost Tajlanda

Vijest iz Tajlanda koja je sredinom listopada 2016. godine obišla svijet, stanovnicima Hrvatske i okolnih zemalja možda je zazvučala poznato. Nakon duge i teške bolesti, u 88. godini umro je karizmatični vladar koji je u značajnoj mjeri određivao situaciju u zemlji još od sredine četrdesetih godina 20. stoljeća. Budućnost zemlje nakon smrti dugogodišnjeg vladara je neizvjesna. Višegodišnja politička kriza, te separatistički pokret u južnim pokrajinama predstavljaju opasne izvore nestabilnosti za zemlju kojoj turizam donosi desetinu BDP-a.

Smrt vremešnog kralja Bhumibola Aduljadeya ne predstavlja neočekivanu vijest, no svejedno predstavlja veliki šok za Tajland. Kralj je desetljećima predstavljao središnji integrativni simbol tajlandskog društva. Portreti kralja, odnosno kraljevskog para ukrašavaju ne samo javne, već i mnoge privatne prostore u zemlji. Karizmu Bhumibola Aduljadeya dodatno je pojačavao kontinuitet tajlandske kraljevske loze, te povezanost kraljevine i budizma kao neslužbene državne religije.

KLIKNI NA FOTOGRAFIJU:

Bhumibol je preuzeo kraljevski tron u ljeto 1946. sa svega osamnaest godina, nakon misteriozne smrti njegovog brata Rame VIII koji je pronađen s prostrijelnom ranom u spavaćoj sobi kraljevske rezidencije u Bangkoku. U skladu s tradicijom, Bhumibul je okrunjen kao kralj Rama IX, deveti vladar iz kraljevske dinastije Chakri. Uz njegov portret, mnogi Tajlanđani u domovima drže i sliku nekog od njegovih najistaknutijih prethodnika. Posebnu popularnost uživaju osnivač sijamske kraljevske loze Rama I (1737-1809), te reformator Rama V (1853-1910) koji je diplomatskim umijećem uspio održati formalnu nezavisnost zemlje od europskih kolonijalnih sila.

Kao regionalni saveznik Sjedinjenih Američkih Država, Tajland je tijekom druge polovice 20. stoljeća ostvario značajan modernizacijski iskorak, a Kralj Rama IX stiliziran je pritom kao središnji simbol razvoja i stabilnosti zemlje. Moć kralja manifestirala se ne samo u njegovoj društvenoj poziciji već i u golemom imetku. Prema procjenama američkog poslovnog časopisa Forbes, Rama IX je godinama predvodio listu najbogatijih svjetskih monarha. Njegov imetak ukupne vrijednosti više od 30 milijardi dolara, uključuje tvornice, udjele u bankama, velike zemljišne parcele u Bangkoku, te najveći svjetski dijamant.

Uz Bhumibola se nisu vezivali veliki skandali i sulude političke odluke. Kombinacija umjerenosti, financijske moći, religijske aure i medijsko-propagandne mašinerije stvorile su od kralja obožavanu figuru. Eventualni kritičari ušutkivani su drastičnim kaznama. Javna kritika kralja i monarhije u Tajlandu može rezultirati višegodišnjom zatvorskom kaznom ili pak linčem bijesne gomile. Prema pisanju tajlandskog web portala na engleskom jeziku Khaosod English, posljednjih dana zabilježeno je više slučajeva uličnog kažnjavanja pojedinaca kojima je stavljeno na teret da su kritizirali ili ismijavali pokojnog kralja. Uz batine i uvrede, neformalni čuvari dogme tražili su od prijestupnika da se javno ispričaju pred kraljevim portretom.

Razloga za kritičan odnos stanovnika Tajlanda prema državnoj vlasti ima i više nego dovoljno. Prema globalnom indeksu korupcije za 2014. godinu koji je napravila organizacija Transparency International, Tajland se nalazi u nešto lošijoj situaciji od Bosne i Hercegovine, te nešto boljoj od Albanije. Korupcija je prisutna na svim razinama unatoč postojećim zakonima koji bi je trebali suzbiti. Temeljni problem leži u ustaljenoj praksi funkcioniranja vlasti, te rasprostranjenom običaju davanja naknade državnom službeniku da bi odradio, odnosno da ne bi odradio svoj posao. Iznos naknade ovisi naravno o vrijednosti posla koji se odrađuje, odnosno kazne koja se na taj način izbjegava.

Zanimljiv uvid u funkcioniranje javne uprave u Tajlandu ponudio je slučaj državnog službenika Supoja Saploma, o kojem je koncem 2011. godine pisao njemački tjednik Spiegel. Supoj Saplom, viši tajnik (Permanent Secretary) tajlandskog ministarstva prometa, prijavio je policiji u studenom 2011. godine da su mu provalnici iz obiteljske kuće u Bangkoku ukrali novac u protuvrijednosti od 25.000 dolara, koji je navodno pripremio kao svadbeni poklon za kćer. Prilikom slijedećeg razgovora, Saplom je ispričao policiji da mu je ukraden novac u protuvrijednosti od 125.000 dolara.

Na njegovu nesreću, policija je relativno brzo uhvatila provalnike, te kod njih pronašla novac u protuvrijednosti od čak 450.000 dolara. Pored toga, provalnici su navodno ispričali policiji da pronađeni iznos predstavlja tek desetinu od ukupne količine novca koju su ukrali iz podruma obiteljske kuće, te da je ostatak novca vođa bande odnio u susjedni Laos. Uz to, lopovi su rekli policiji da je u kući bila toliko velika gomila novca pakiranog u plastične vreće, da nisu sve mogli ni ponijeti.

Policija, ured za sprječavanje pranja novca (AMLO) i mediji zainteresirali su se za slučaj. Viši tajnik Supoj Saplom tvrdio je da je riječ o politički motiviranoj namještaljci, te da ne bi prijavljivao krađu u slučaju da drži ilegalno stečene milijune u podrumu. Tvrdnja bi se možda i činila smislenom, da istražitelji nisu otkrili da Saplom i na bankovnom računu ima neobjašnjivo puno novca, te da vrijednost njegove kuće višestruko nadilazi realne financijske mogućnosti državnog službenika.

Tajna bogaćenja državnog službenika brzo je razotkrivena. Supoj Saplom godinama je suodlučivao o važnim infrastrukturnim projektima u zemlji, te ih po potrebi mogao ubrzati ili zagubiti u ladici. Saplom pritom sasvim sigurno nije predstavljao solo-igrača ili iznimku. Prema istraživanju tajlandske trgovinske komore koje je citirao tjednik Spiegel, čak 80 posto ispitanih poduzetnika u Tajlandu smatra da ugovor s državom nije moguće dobiti bez davanja mita, a čak 71 posto tvrdi da znaju koliki iznos mita treba izdvojiti da bi se posao dobio. Problem korupcije posebno je naglašen u sektorima nekretnina, porezne kontrole, carine, prometa i policije. U močvaru korupcije su podjednako umočene i trenutno vladajuća Stranka za narod (PTP) i Demokratska stranka (PP) koja predvodi parlamentarnu oporbu.

Po izbijanju afere koncem 2011. godine, bivši zamjenik predsjednika vlade Chalerm Yubamurg (PTP) iskoristio je slučaj za javni napad na političke protivnike, te povezao ilegalni novac s projektom gradnje željezničke pruge koji je ugovorila prošla vlada predvođena Demokratskom strankom. Novac je navodno predstavljao ilegalnu donaciju građevinske kompanije iz Japana koja je na natječaju dobila posao. Pozamašni iznos između sebe je podijelio viši ešalon zaposlenika u ministarstvu prometa, tvrdio je zamjenik premijera. Indirektno prozvani bivši ministar prometa Sohpon Zarum promptno je ustvrdio u svom obraćanju javnosti da on sa slučajem nema ništa, te Yubamurgu zaprijetio tužbom zbog narušavanja ugleda.

Nakon izbijanja afere, viši tajnik Saplom privremeno je premješten s radnog mjesta u ministarstvu u prometa u ured predsjednika vlade i to navodno po nalogu samog premijera. Iz premijerovog ureda tvrdili su pak da premještaj nema veze s aferom, već da je Saplom doveden kao područni ekspert kako bi pomogao oko zahtjevnog infrastrkuturnog projekta.

Slučaj provale u kuću višeg tajnika Supoja Saploma dobio je zanimljiv nastavak pred sudom. U ožujku 2013. godine provalnici su osuđeni na visoke zatvorske kazne u trajanju između 5 i 18 godina. S druge strane, proces protiv državnog službenika koji je godinama stjecao protupravnu korist, tekao je daleko sporije. Početkom 2014. godine, sud je naredio zapljenu iznosa u protuvrijednosti od milijun dolara, što je predstavljalo tek manji dio iznosa novca koji su lopovi navodno prijavili policiji.

Sastavljanje optužnice potrajalo je pune četiri godine. Portal Bangkok Post izvijestio je koncem 2015. godine, da je Nacionalna anti-korupcijska komisija (NACC) odlučila kazneno goniti Saploma za povredu službene dužnosti. Hoće li nestašni službenik biti osuđen, te hoće li morati u zatvor, za sada nije poznato. Pojedini komentatori tvrde da je Supoj Saplom čuvao novac za puno moćnije igrače koji ga sada štite, no moguće je da se radi tek o pukim nagađanjima ili podmetnutim političkim spinovima.

Brojna istraživanja i medijske analize upućuju na činjenicu da korupcija predstavlja veliki problem za Tajland. Osjetno nezadovoljstvo građana političkim sistemom u kojem česte promjene vlade, ustava, pa čak ni vojni udari ništa suštinski ne mijenjuju, moglo bi se uskoro preliti u ozbiljnu političku krizu. Smrt voljenog kralja Rame IX dodatno je oslabila legitimitet vlasti.

Poseban problem predstavlja činjenica da šezdesetčetverogodišnji princ prijestolonasljednik Maha Vajiralongkorn ima lošu reputaciju u javnosti. Na teret mu se stavljaju dekadentni život i tri propala braka. Zbog dvostruko mlađe djevojke koja živi u Münchenu, princ Maha nedavno je kupio luksuzni dvorac na jezeru u okolici glavnog grada Bavarske. Činjenica da ga je njegov otac, obožavani kralj Rama IX još 1972. godine predvidio kao prijestolonasljednika za mnoge Tajlanđane nije od presudnog značenja. Mnogi bi na kraljevskom tronu radije vidjeli njegovu sestru, princezu Sirindhorn. No sijamska, odnosno tajlandska kraljevska loza se do sada nastavljala isključivo po muškoj liniji, a dodatni problem predstavlja i činjenica da princeza Sirindhorn nema djece.

Neizvjesnost oko izbora novog kralja narušava autoritet vlasti, no ukidanje monarhije u Tajlandu ne čini se kao realna opcija. Prijelazno riješenje za prevladavanje vakuma vlasti već je pronađeno. Funkciju regenta preuzeo je devedesetšestogodišnji predsjednik kraljevskog vijeća Prem Tinsulanonda. Umirovljenom časniku tajlandske vojske političkog iskustva ne nedostaje s obzirom da je od 1980. do 1988. godine obnašao funkciju predsjednika vlade. Kao predsjednik savjetodavnog vijeća posljednjih godina bio je kraljeva desna ruka. Vremešni regent Tinsulanonda trebao bi predstavljati monarhiju u prijelaznom periodu dok se prijestolonasljednika Mahu i javnost bude privikavalo na nove okolnosti. Prema posljednjim informacijama, princ prijestolonasljednik trebao bi 1. prosinca 2016. biti službeno predstavljen kao budući kralj Tajlanda.

Hoće li budući kralj Rama X uživati makar približan ugled kao njegov nedavno preminuli otac tek će se pokazati. U međuvremenu, tajlandska vlada nastoji iskoristiti popularnost preminulog kralja kako bi se osigurala stabilnost poretka. Predsjednik vlade Prayut Chan-o-cha proglasio je godinu dana žalosti zbog smrti kralja i zatražio od stanovnika da nose tamne tonove iz poštovanja prema kralju, te otkažu sve proslave i zabave. Inicijativa se čini politički promašena, s obzirom da se među pristašama kralja u međuvremenu etablirala ružičasta odjeća kao prepoznatljivi simbol poštovanja prema monarhiji, a pitanje je i kako će tajlandski turistički sektor reagirati na zahtjev.

No u svakom slučaju, čini se da premijer Chan-o-cha voli dugoročno planiranje s obzirom da je u rujnu, povodom obilježavanja nacionalnog dana borbe protiv korupcije najavio da će Tajland najkasnije za 20 godina biti očišćen od tog zla. Svoje planove premijer temelji na opsežnoj vladinoj strategiji koja bi se fokusirala na podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije. Nema sumnje da obilježavanje dana borbe protiv korupcije prigodnim govorima i izložbom o najpoznatijim slučajevima u tome može pomoći. No da bi javna kampanja zaista polučila rezultate nužan je aktivan angažman tužiteljstva i sudstva. Stoga će konačni rezultat suđenja višem tajniku ministarstva prometa Supoju Saplomu biti zanimljiv pokazatelj govori li premijer o stvarnim promjenama ili je riječ tek o populističkoj kampanji bez stvarnog učinka.

Posted in Aktualnosti, Analize, Izdvojeno, Mediji, Teme.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.