Uoči donošenja novog Zakona o šumama u stručnim se krugovima intenzivirao razgovor o učinkovitijoj primjeni Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Riječ je o financijskom instrumentu koji se primjenjuje kako bi se očuvale sve one šumske površine koje, u najmanju ruku, štite biološku raznolikost. Što je OKFŠ nije teško shvatiti čak i ako živite u urbanim sredinama. U Zagrebu se taj novac, primjerice, koristi za održavanje i zaštitu svih onih zelenih izdanaka Medvednice, što glavni grad naše zemlje 2017. čini posebno atraktivnom zelenom turističkom destinacijom. Hrvatski su gradovi i gotovo svi krajevi upravo po tom pitanju, u svijetu i Europi danas prepoznatljivi.
-U svakodnevnim razgovorima pod OKFŠ najčešće se misli na naknadu koja se uplaćuje za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Naknadu su dužne plaćati pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Od nastanka Republike Hrvatske pa sve do 2006. problematika ove naknade nije se mijenjala – sve su pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost bile dužne plaćati naknadu u visini 0,07 % od ukupnog prihoda na poseban račun trgovačkog društva, odnosno Hrvatskih šuma, pojašnjava glasnogovornica Hrvatskih šuma, Ana Juričić Musa.
Što se sve financira iz Općekorisne funkcije šuma?
Sredstvima te naknade financiraju se radovi biološke obnove šuma, radovi gospodarenja šumama na kršu, radovi na sanaciji i obnovi sastojina ugroženih sušenjem i drugim nepogodama, izgradnja šumskih prometnica, razminiranje površina, radovi sjemenarske i rasadničarske djelatnosti u šumarstvu, očuvanje genofonda i podizanje klonskih sjemenskih plantaža te znanstveni radovi iz područja šumarstva.
-Sredstava OKFŠ-a raspodjeljena su na sljedeći način:13% razminiranje, 5% vatrogastvo, 5% znanost,a od ostalih 77%,pripada 76% državnim šumama i 26% privatnim šumama, kaže predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, Josip Dundović.
Ukidanje parafiskalnih nameta, reforma je u kojoj se, koristeći Standard Cost Model (SCM) metodologiju, nastojalo u mandatima ove i prethodne Vlade, stvoriti povoljnije uvjete poslovanja poduzetnicima. SCM metoda korištena je kako bi se, prije svake odluke o ukidanju nekog nameta, procijenilo koliko je pojedini teret poduzetništvu učinkovit. OKFŠ je prošao tu proceduru jer, u konačnici, poduzetnici ga i dalje moraju plaćati. Međutim, što zbog demagogije, što zbog nepoznavanja njegove namjene, OKFŠ je od 2006. godine sustavno smanjivan, do toga da ga obrtnici više nisu trebali plaćati. Ipak, kroz postojeći Zakon o šumama ta je naknada ponovno vraćena. Zašto, svojim članovima Hrvatska obrtnička komora obrazlaže:
-Naknada se koristi za održavanje općekorisne funkcije šuma čiji su učinci: ekološki – ujednačavanje vodnog režima, pročišćavanje voda, protuerozijska zaštita, klimatsko pročišćavanje zraka u urbanim sredinama, socijalni – zdravstvo i rekreacija, estetska i turistička uloga, socijalnoekološki – očuvanje genetičkog fonda, biološka raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, održavanje prirodnosti šume, proizvodnja kisika i drugo, stoji u pozivu HOK-a. Koliko to doista košta, sublimira Ana Juričić Musa:
-Na milijun kuna prihoda godišnje tvrtka će platiti 265 kn OKFŠ-a – mala cijena za očuvanje prirodnih bogatstava zemlje; na to bi banke i telekomunikacijske tvrtke, odnosno one tvrtke s najviše prihoda, trebale biti ponosne.
U vatri samo ove godine nestalo više od četrdeset tisuća hektara šume
No, razloga za ponos je malo kada se sagledaju ukupne štete koje je Hrvatska ove godine pretrpjela od požara. Ove je godine u vatri nestalo preko 40.000 hektara šume. Nepovoljni vremenski uvjeti, ali i zapuštena šumska područja, uvelike su doprinijeli katastrofalnim požarima koji su se nekontrolirano širili i doveli u opasnost živote i imovinu ljudi. Predsjednik uprave Hrvatskih šuma, Krunoslav Jakupčić stoga je uputio s tribine konferencije „Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija“ apel za očuvanjem naknade za OKFŠ. Zašto? Pa zato što OKFŠ uvelike doprinosi održavanju šuma što okružuju naseljena područja na način koji onemogućuje scenarije u kojemu alpski bor, primjerice, djeluje kao prava baklja u neposrednoj blizini obiteljskih kuća, a što smo u izvješćima sa zgarišta imali prilike vidjeti i čuti od ljudi koji su požare gasili i njima direktno bili pogođeni. Stavki kojima se OKFŠ stavlja u direktnu poveznicu s nekontroliranim širenjem požara u Dalmaciji ima znatno više.
Najmanje pet posto sredstava daje se za rad vatrogasaca kojima su baš šumarski revirnici bili produžena ruka pomoći i osobe koje su prve dojavljivale na kojim je područjima buknula vatra.
-OKFŠ je novac namijenjen za radove biološke obnove šuma, radove gospodarenja šumama na kršu, radove na sanaciji i obnovi sastojina ugroženih sušenjem i drugim nepogodama, izgradnju šumskih prometnica, razminiranje šumskih površina te ostale radove prijeko potrebne za očuvanje i unapređenje općekorisnih funkcija šume, radovi sjemenarske i rasadničarske djelatnosti u šumarstvu, očuvanje genofonda i podizanje klonskih sjemenskih plantaža te znanstveni radovi iz područja šumarstva. Oko 30 % sredstava ulaže se za razminiranje šuma i šumskog zemljišta (postotak je sa 10 % podignut na 30 % 2017. godine) te 5 % za vatrogasnu zajednicu, poručuju iz Hrvatskih šuma koje su taj zeleni porez uvele još prije 20 godina. No, nisu njime toliko i raspolagali.
Odlukom bivšeg ministra poljoprivrede i šumarstva, Tihomira Jakovine, OKFŠ je iz Hrvatskih šuma prebačen u Ministarstvo poljoprivrede. Mnogi smatraju kako se time, ali i nedostatkom koordinacije svih relevantnih institucija, dovelo do situacije u kojoj OKFŠ, barem po pitanju suzbijanja požara, nije opravdao svoje postojanje. No, treba reći da je upravo model solidarnosti pravi pristup, jer se iz OKFŠ negdje oko 30-40 % izdvaja za zaštitu od požara.
-Sada imamo 170 mil. kuna, a ranije kada je OKFŠ bio 0,07% skupilo se čak 480 milijuna kuna. Krupni kapital ne želi plaćati tu ekološku uslugu i protivi se naplati zelenog poreza, svrstavajući ga u parafiskalne namete, dodaje direktor Hrvatskog drvnog klastera, Marijan Kavran.
– Od ukupne površine 2,688,687 hektara šuma 43 posto zauzimaju degradirane šume na kršu za koje je karakteristično da imaju značajne općekorisne funkcije, ali gotovo beznačajnu vrijednost i upotrebljivost drvne mase. Gospodarenje tim šumama rezultira značajnim rashodima i zanemarivim prihodima, iznosi podatke ing. Albina Šimašek Arih, autorica niza stručnih radova na temu metodologije naplate OKFŠ-a.
Sredstvima Općekorisne funkcije šuma financirala se sanacija štete od slavonskih poplava
OKFŠ je bio ključan izvor financiranja kada je, primjerice, 2014. godine Slavoniju pogodila katastrofalna poplava, a Gorski kotar led. Riječ je o milijunskim štetama, a čak i kad nepogoda nema, uvijek postoji potreba održavanja općekorisnih funkcija šuma.
-Uloga šuma je u nekim dijelovima esencijalna, posebice na kršu. Posebno na jadranskom dijelu treba uzeti u obzir obzir njihove općekorisne funkcije i krucijalna je važnost šuma kao glavnog ponora CO2 u 21. stoljeću. O tome se u Primorju slabo ili uopće ne govori. Uvijek su GUP-ovi i razvoj turizma na prvom mjestu, pa tek kad izgore površine pod šumom osvijestimo i shvatimo što smo izgubili. Nažalost, sve je veći utjecaj elementarnih nepogoda i požara, a pogoršava se i zdravstveno stanje šuma u drugim dijelovima Hrvatske. Primjerice smrekov potkornjak uništava šume četinjača u Gorskom kotaru a u Slavoniji stradava hrast, naš najvrjedniji biser, kaže Marijan Kavran.
Sumnjiva prenamjena
U požarima koji su progutali velike šumske površine, bilo je i onih koji su namjerno izazvani kako bi se zapaljeno i uništeno pretvorilo u građevinsko i isplativo. To je posao hrvatske policije, koja je u pojedinim slučajevima utvrdila postojanje indicija da su pojedini vlasnici zapuštene šumske površine namjerno prepustili vatri, kako bi na novostvorenom zemljištu profitirali. Srećom, takvi su slučajevi ipak iznimka.
Iako u Zakonu o šumama, u članku 53, isto tako piše kako se “opožarene površine šuma ne mogu privesti drugoj kulturi pet godina od opožarenja”, otvara se pitanje na koliko će takvih područja umjesto guste šume niknuti vikendice i apartmani. Šumari su suglasni. OKFŠ valja vratiti u ruke šumarijama, pa neće biti nekontroliranih šumskih požara niti novih apartmana na zgarištima borovih šuma.
–