Danas je zadnji dan javne rasprave o nacrtu novog Zakona o šumama!
Naime, Vlada je nedavno predložila novi Zakon o šumama koji bi trebao omogućiti da se u šumskim predjelima grade kampovi, golf igrališta i ostali sportsko-rekreacijski objekti ukoliko ih Vlada proglasi strateškim projektom, bez obzira imaju li gradovi i općine na to neke primjedbe ili neke druge planove. Naime, do sada je gradnja u šumskom pojasu bila obuhvaćena prostornim planovima, što znači da su za gradnju golf igrališta i kampova prvotno oborenje morala dati nadležna tijela lokalne samuoprave – županije, gradovi i općine. Novi Zakon, međutim, predviđa da će država, točnije Ministarstvo državne imovine na čelu s ministrom Goranom Marićem, moći dozvoliti gradnju u šumama, a da pritom ne pita lokalne čelnike. O ovom zakonskom prijedlogu početkom kolovoza krenula je javna rasprava i brojne kritike.
Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da novim Zakonom o šumama želi stvoriti preduvjete za “tzv. horizontalnu i vertikalnu usklađenost na nacionalnoj razini”. Cilj je smanjiti administrativne zapreke za bolje gospodarenja svim šumama. Uvjeravaju da je svrha novog Zakona stvaranje novog gospodarskog zamaha i projekata putem kojih bi se moglo povući više sredstava iz EU fondova. Naglašavaju kako sve to čine ne bi li se bolje raspolagalo šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu države, ali i kako bi otvorili nove mogućnosti za investicije, posebno u turističkom sektoru.
Planiraju, kažu, pojednostaviti administrativne postupke.
“Ovaj Zakon trebao bi omogućiti i liberalniji pristup provođenju radova u šumama. Posebno tu mislimo na privatne vlasnike i to po ‘principu povjerenja’ u ovlaštene inženjere uz redovan nadzor inspekcijskih i strukovnih tijela”.
Jedna od najvećih novosti koja svima bode oko odnosi se upravo na omogućavanje građenja golf igrališta, kampa i sportsko-rekreacijskih objekata bez obzira na status i namjenu čestice sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji. Dakle, ako Ministarstvo državne imovine procijeni da je u nekom dijelu šume strateški važno graditi golf igralište, neće biti važno što je neka općina baš tamo planirala napraviti drugi, za lokalnu zajednicu možda važniji objekt. Naprosto, novi Zakon o šumama tu daje prednost državi.
Pritom iz Ministarstva poljoprivrede uvjeravaju da se gradnja neće dozvoljavati u takozvanim kvalitetnim šumama, već u neobraslim šumskim terenima kojih u Hrvatskoj ima oko 400 tisuća hektara. Ograničavanje mogućnosti planiranja na određenim šumama i šumskim zemljištima kao zaštita vrijednih šumskih ekosustava bit će propisana podzakonskim aktom, a provedba određenih aktivnosti bit će dodatno praćena kroz Program gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golfskog igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata”, objašnjavaju iz Ministarstvu poljoprivrede.
Šefovi lokalnijh samouprava poručuju kako iz jednog ureda u Zagrebu nije moguće sagledati situaciju sa šumama u Istri, Dalmaciji, Slavoniji. Strahuju, kažu, da će se pogodovati investitorima, bez obzira hoće li gradnja biti štetna za šumski okoliš i suprotna planovima lokalne samouprave.
Zelena akcija žestoko se protivi novom nacrtu Zakona. Pod sloganom “Šume nisu golf igrališta” organizirali su akciju kojom žele, kažu, ukazati na svu opasnost novog zakona.
“Činjenica da se gradnja terena za golf, zatvorenog sporta za odabranu elitu koju najčešće prati široka apartmanizacija, dozvoljava na zajedničkim dobrima poput šuma, skandalozna je sama po sebi. Umjesto da se takva praksa zabrani, a šume čuvaju za korištenje svima, ovim se nacrtom izgradnja igrališta za golf u šumama dodatno olakšava, a takve šume progašavaju šumama posebne namjene. Tradicionalno šume posebne namjene isključivo su šume koje se zbog iznimne vrijednosti trebaju dodatno štititi. Ili su to šume za koje je u javnom interesu uspostavljen poseban režim upravljanja, primjerice u svrhu znanstvenog istraživanja ili obrane”, poručuju iz Zelene akcije.
Ljuti ih, kažu, što se godinama sa svakim novima izmjenama Zakona uvjerava kako su takvi ustupci potrebni. Rezlultat takve pogubne politike je sve veća degradacija šuma te pokušaj prikazivanja ovakvih suludih prijedoga kao javnog interesa, glasni su u Zelenoj akciji.
Navode kako su izmjene Zakona 2006. godine omogućile prenošenje prava vlasništva s države na gradove i općine što je otvorilo mogućnost daljnje privatizacije i devastacije građenjem na šumskom zemljištu. Potom su, kažu, izmjene Zakona 2008. godine bile usmjerene na to da države daje šume gradovima i općinama radi izgradnje poduzetničkih zona i to samo na temelju urbanističkog plana uređenja, bez definiranih zakonskih kriterija za provođenje postupka. Izmjene Zakona 2014., koje su također trebale proglasiti šumska golf igrališta u šume posebne namjene, podigle su građane na noge. Oko četiri tisuće građana poslalo je pismo saborskim zastupnicima da zaštite šume od daljnje devastacije i golferske apartmanizacije.
“Dosta je bilo ustupaka kada su u pitanju naše šume. Želimo smislenu politiku upravljanja šumskim resursima te se oštro protivimo predaji šuma potrebama raznih špekulanata i tzv. developera. Igrališta za golf u šumama potrebno je zabraniti jer ŠUME NISU IGRALIŠTA ZA GOLF!”, poručili su danas iz Zelene akcije.