Na nedavnoj konferenciji Zelene akcije o dobrom upravljanju javnim dobrima čulo se kako je cilj potaknuti raspravu o tome kako poboljšati javno upravljanje, a ne kako ga zamijeniti u korist instrumenata novog javnog upravljanja koji se, u konačnici, svode na različite oblike privatizacije, poručio je organizator.
Gost predavač bio je i dr. sc. Daniel Chavez s Transnational Instituta iz Amsterdama, Nizozemska. Između ostaloga, u svom se predavanju dotakao alternativa javnog sektora, sudjelovanja građana u javnom sektoru, pružanja usluga i načina lokalnog upravljanja.
Inače, profesor Daniel Chavez urbani je antropolog i politički ekonomist čiji su istraživački i aktivistički interesi usmjereni na politike javnog sektora i politike osnaženja široke javnosti. Amsterdamskom Transnational Institute (TNI) pridružio se 2001. godine kao koordinator energetskog projekta, istražujući
demokratske i participatorne alternative privatizaciji električne energije na globalnom jugu. Trenutno koordinira TNI-jev projekt Nova Politika. Diplomirao je socijalnu antropologiju na Republičkom Sveučilištu Montevideo u Urugvaju, a magistrirao i doktorirao iz područja Studija o razvoju na Sveučilištu Erasmus, Hague.
Zajednička dobra, moglo se čuti na konferenciji, postala su predmetom mnogobrojnih društvenih borbi: borbi protiv privatizacija javnih dobara, protiv komercijalizacija školstva i zdravstva, protiv rezova u javnim uslugama, protiv podruštvljenja privatnih rizika, protiv dužništva, protiv iscrpljivanja prirodnih dobara, protiv otimačine prostornih dobara, protiv mnogih ekonomskih barijera, protiv ograđivanja znanja i kulture.
Pojavljuju se, kažu, negativni procesi komercijalizacije netržišnih dobara i usluga koje čine temelj društvene jednakosti. Istovremeno, pozitivno iskustvo društvene samoorganizacije, socijalne solidarnosti i demokratskog upravljanja resursima ukazuje na hitnu potrebu za političkim projektom resocijalizacije ekonomije koji će razbiti zatvoreni krug kapitala. Slične stvari iznose aktivisti za prostornu pravdu, javnu vodoopskrbu, javno zdravstvo, digitalna i mnoga druga dobra.
Profesor Chavez dotaknuo se i svog projeka Nova politika koji pokušava protresti progresivna razmišljanja. Napomenuo je primjer Latinske Amerike u kojoj je, kaže, jedan od krucijalnih problema ogroman jaz, ogromna podjela između takozvanih “autonomista” i takozvanih “pobornika neo-razvoja”.
“Djelujemo preko svoje mreže instituta i panel organizacija diljem svijeta: od Latinske Amerike, Europe, Afrike … Dijalog između ove dvije podijeljene strane gotovo da ne postoji. Jedni ne žele prisutnost države, drugi smatraju da je potrebna izuzetno jaka država kako bi se smanjile nepravde. Rođen sam u Urugvaju, imam europsko državljanstvo, volim kazati da sam jednom nogom na jedoj strani Atlantika, drugom na drugoj. Usporedimo li Europu i Latinsku Ameriku u pitanjima položaja ljevice, mogu kazati da današnja europska ljevica ima iste probleme koje je donedavno imala latinoamerička ljevica. Sve se mijenja, pa tako i ljevica, mislim da dolazimo do kraja jednog ciklusa. Međutim, mnoga mišljenja još treba uskladiti. Dok razgovaramo o javnim dobrima, vi ćete sresti mnoge ljevičare koji ne vole riječ “progresivan” ili “neoliberalan” ili čak “antineoliberalan”. Činjenica je da i u Latinskoj Americi dolazimo do kraja ciklusa u kojem su vladale lijeve vlade. A društvena jednakost i pravda još uvijek nisu postignuti. U međuvremenu Europa i Kina postaju ljubitelji imperijalne politike, poput one američke. Nažalost, ljevica je danas jako podijeljena, autonomistima je država neprijatelj, a druga krajnost bi jaku državu. Ppritom pati kvalitetna politika oko javnih dobara” poručio je D. Chavez.
Smatra, kaže, da društvo mora imati uporište u jakoj državi i da građani moraju biti uključeni u svim sferama javnog sektora i lokalnog upravljanja.