Na nedavnoj konferenciji Zelene akcije o dobrom upravljanju javnim dobrima čulo se kako je cilj potaknuti raspravu o tome kako poboljšati javno upravljanje, a ne kako ga zamijeniti u korist instrumenata novog javnog upravljanja koji se, u konačnici, svode na različite oblike privatizacije, poručio je organizator.
Gost predavač bio je i dr. sc. Thomas Blanchet s berlinskog Nexus Instituta. Profesor Blanchet održao je predavanje na temu sudjelovanja građana u vodnom i energetskom sektoru na primjerima iz Njemačke i Francuske. Inače, dr. sc. Thomas Blanchet magistrirao je sociologiju na Sveučilištu Nantes, a doktorirao na području ekonomskih znanosti na Slobodnom Sveučilištu u Berlinu. U Nexus Institutu zaposlen je od 2015. godine na projektu “Sudjelovanje građana i prava radnika u javnim tvrtkama”. Područje njegovog interesa obuhvaća upravljanje infrastrukturom, naročito u vodnom i energetskom sektoru, te participativnost u tim procesima s naglaskom na sudjelovanje građana.
Profesor Blanchet proučavao je procese sudjelovanja građana u javnim financijama javnih poduzeća, uključenost građana u kreiranje budžeta i donošenje financijskih odluka na razini cijelih gradova, ne samo pojedinih gradskih četvrti. Sudjelovanje građana u donošenju i korištenju gradskih proračuna je procedura koja se treba provesti sa svakim novim proračunom, naglasio je.
U Njemačkoj, sudjelovanje građana u pitanjima oko proračuna nije stranački obojana inicijativa, međutim, gradonačelnici, načelnici i menadžeri javnih poduzeća moraju je prihvatiti, inače je inicijativa osuđena na propast.
“Procedura je takva da gradska četvrt uvede glas, a građani mogu hijerarhizirati svoje prijedloge. Na taj se način pojavljuju jasni popisi prioriteta o kojima politički nositelji mandata izražavaju svoje stajalište. Gradovi Kölna i Hamburga, primjerice, zanimljivi su jer naglašavaju prednosti interneta za participativno planiranje proračuna. Međutim, samo internetska uključenost građana i kućanstva ima svoje nedostatke. Najbolji način je kroz kombinaciju online sudjelovanja i klasičnog sastanaka zajednice. Participativno planiranje proračuna u Njemačkoj prvenstveno znači približavanje javnih financija samim građanima. To znači da treba poboljšati odnos između politike i administracije s jedne strane i statusa građana s druge strane. U cilju jačanja povjerenja građana u javni sektor provode se male mjere na razini susjedstva. To se odnosi, na primjer, na poboljšanje čistoće u određenim dijelovima grada, redizajn ili izgradnju igrališta, nabavu knjižnica ili proširenje biciklističkih staza. Ukrakto, glavna fiskalna pitanja u lokalnim participativnim proračunima odnose se na konkretne projekte koje građani žele, trebaju i u konačnici financiraju”, rekao je Blanchet.
Osim toga, nastavio je, participativno proračunsko funkcioniranje služi informiranju građana o financijama grada. Ovaj aspekt političkog obrazovanja, kaže, smatra snažnim učinkom lokalnih participativnih proračuna. Važne su informacije o financijama, jer, naime, kada se dostavlja popis prijedloga građana, zapravo novca još nema. To je prrava dilema za mnoge političare. U idealnom slučaju, u takvoj situaciji prioriteti građana i službenog gradskog vijeća trebaju biti usklađeni, stvarajući novi popis prioriteta. Međutim, to se događa samo u rijetkim slučajevima. Češće se zapravo daju nejasni odgovori iz kojih više nije jasno je li riječ o prijedlogu iz participativnog proračuna ili mjere koja je već bila planirana. Upravo je to jedan od spornih elemenata kojeg protivnici ovakvog modela iznose, rekao je Blanchet.
“Zbog difuzne manipulacije prijedlozima građana, participativno planiranje proračuna u nekim je gradovima jako kritizirano te je postupak konačno otkazan. Zna se to dogoditi kada se participativno budžetiranje koristi isključivo kao marketinški alat u dnevno-političke svrhe. Nema sumnje da je legitimno koristiti gradsko tržište uz sudjelovanje u proračunu, međutim, participativno budžetiranje dugoročno je uspješno samo ako se dostavi konkretna ponuda, čiji su rezultati razumljivi građanima. U Europi trenutno postoji više od 250 participativnih proračuna, u Njemačkoj oko dvadesetak primjera odgovara tim kriterijima. Europa je spremna za više demokracije i izravnog sudjelovanja u politici. Građanska kućanstva samo su jedan od primjera novih načina sudjelovanja javnosti koji su se pojavili u Europi tijekom protekla dva desetljeća. Pritom treba naglasiti da participativno budžetiranje obično pokriva samo lokalnu razinu. Kao što vidite, još uvijek postoji mnogo toga za istraživanje i praksu”, poručio je Blanchet.