U Društvu arhitekata Zagreba u utorak, 22. studenog, održano je prvo u nizu okupljanja arhitekata, građanskih aktivista i građana zainteresiranih za preobrazbu javnog prostora, odnosno njegovu zaštitu od devastacije. Predsjednik Društva arhitekata Zagreba dr.sc. Rene Lisac pojasnio je u uvodnim riječima da je fokus prvog okupljanja na civilnim akterima i incijativama za zaštitu javnog prostora, te najavio javnu tribinu "Arhitekti za Zagreb" koja će se održati 29. studenog u 18 sati na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Azra Suljić iz Sekcije urbanista Društva arhitekata Zagreba osvrnula se na Generalni urbanistički plan grada Zagreba. Među problemim vezanim uz GUP, Suljić je istakla njegove česte izmjene koje ga čine teško primjenjivim, te relativno velike dijelove grada izuzete od GUP-a. Puno je iznimki, a indikativno je da planovi za izuzete zone nisu donešeni, konstatirala je predstavnica Sekcije urbanista. Kao poseban problem Suljić je istakla ukidanje arhitektonskih natječaja kroz GUP i transformiranje javnog prostora pod krinkom provođenja građevinskih radova. Kao primjer takve rabote navela je izgradnju fontana na Britanskom trgu. Projektna dokumentacija i građevinska dozvola navodno postoje, samo je problem što se ne može doći do njih, rekla je Suljić. Moderator rasprave, Boris Vidaković, naveo je slučaj Britanskog trga kao vrlo indikativan za funkcioniranje grada, te objasnio da se i u ovom slučaju ponavlja obrazac naglog i netransparentnog donošenja odluka o provođenju prostornih intervencija u gradu.
Saša Šimpraga iz platforme 1POSTOZAGRAD naveo je slučaj Cvjetni trg kao početak devastacije gradskih trgova pod krinkom restauracije. Stanje u glavnom gradu Hrvatske Šimpraga je opisao duhovitom krilaticom "Mi nemamo viziju, samo proviziju", te se posebno osvrnuo na problem stihijskog širenja terasa ugostiteljskih objekata. Vlasnici kafića de facto određuju kako će izgledati grad upozorio je Šimpraga, te naveo primjer terase u Masarykovoj koju komunalne službe ne žele ukloniti unatoč činjenici da je terasa postavljena bez dozvole. No unatoč problemu terasa i potrebi proširenja pješačke zone u centru grada, Šimpraga je kao krucijalni izazov u ovom trenutku naveo potrebu spriječavanja devastacije prostora izvan centra, ističući primjer livade na Kajzerici.
Tomislav Tomašević iz Instituta za političku ekologiju naglasio je potrebu sagledavanja strukturalnih procesa na makro razini. Javni prostor postao je jedan od najvažnijih ekonomskih resursa u gradu, upozorio je Tomašević. Dodao je kako se radi o globalnom fenomemnu, no kombinacija takvog ekonomskog modela i u Hrvatskoj raširene klijentelističke kulture nosi u sebi veliku opasnost zloupotrebe. Dodatni problem predstavlja strah od nezamjeranja moćnicima, koji je paralizirao rad nadležnih institucija, upozorio je predstavnik Instituta za političku ekologiju. No da prostora za djelovanje ima, ukazuju pokreti trgova u više gradova južne i jugoistočne Europe, te upravljački modeli u kojima građani nisu samo predalagatelji komunalnih politika, već aktivno preuzimaju odgovornost za direktno upravljanje javnim dobrima. Kao posebno zanimljiv primjer grada gdje građani participiraju u upravljanju javnim površinama istaknuta je talijanska Bologna.
Gordana Dragičević, suosnivačica inicijative i udruge Parkticipacija, objasnila je kako pomoći građanima da se organiziraju i uključe u javna događanja. Pored javnosti već relativno dobro poznatog projekta "Zagrebački društveni vrtovi", Dragičević je predstavila nekoliko manjih pilot-projekata u organizaciji Parkticipacije. Mali vrt na Trgu žrtava fašizma naišao je na odlične reakcije građana, istakla je suosnivačica Parkticipacije, a jedini slučaj devastacije vrta tijekom više mjeseci postojanja bilo je njegovo nenajavljeno uklanjanje od strane gradskih službi.
Na odličnu reakciju javnosti naišla je i vrtna oaza Vrtuljak u dvorištu SC-a. Građanima se ideja sviđa, no boje se na svoju inicijativu uređivati vrt jer misle da ne smiju, istakla je Dragičević. Na pozitivni odjek naišao je i projekt ormarića za razmjenu knjiga, te uređivanja malog privremenog vrta na platou Mamutice. Za kraj Dragičević se dotakla inicijative za očuvanje zelene površine na Kajzerici. Prostor veličine 5.000 kvadratnih metara predstavlja posljednju zelenu površinu na Kajzerici ne računajući nasip i jako je važno da taj prostor ostane zelen i multifunktionalan, rekla je Dragičević, te istakla presudnu važnost građana u neposrednom susjedstvu koji su se angažirali u ovoj inicijativi.
O nastanku i djelovanju udruge "Za kaj? Za Kajzericu!" govorila je Ana Gugić, stanovnica tog novozagrebačkog kvarta i jedna od pokretačica inicijative. Gugić je pojasnila da je zelena površina prvobitno bila predviđena za gradnju škole i vrtića za koje je u međuvremenu pronađena druga lokacija. U GUP-u nema predviđene zelene površine na Kajzerici, istakla je Gugić, a zahtjev za prenamjenu površine koji su podnijeli 2014. godine do danas je ostao neriješen. Peticija za očuvanje zelene površine pokrenuta je još 2013. godine, a godinu dana kasnije organiziran je prvi skup na livadi. Tom prilikom posađene su tri voćke na zelenoj površini. Prošle godine organizirano je promatranje zvijezda na livadi, a ove godine napravljen je veliki piknik na koji se odazvao veliki broj ljudi uključujući i sportska društva s Kajzerice.
U nastavku se govorilo o očuvanju zelene površine na Savici. Kritika je upučena na račun zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zbog pokušaja medijske diskvalifikacije incijative "Čuvajmo naš park" i ocrnjivanja aktivista ideološkim argumentima. No zahvaljujući anketi koju je među stanarima Savice provela udruga Pravo na grad, pokazalo se da se više od 70 posto deklariranih katolika protivi gradnji crkve u parku, te da 84 posto stanovnika Savice podržava ideju da se crkva izgradi na nekoj alternativnoj lokaciji. Istaknuto je također da se u pozadini priče oko gradnje crkve na Savici skriva puno ozbiljniji problem netransparentnog upravljanja gradskim zemljištem. Nevenka Trumbetaš Bakić iz inicijative "Čuvajmo naš park" istakla je nužnost povećanja utjecaja struke na odluke gradskih vlasti, te se zahvalila Društvu arhitekata Zagreba na javnoj podršci.
U završnoj diskusiji aktualne događaje prokomentirao je između ostalih i Neven Kovačević, nagrađivani arhitekt i nekadašnji direktor Urbanističkog instituta SR Hrvatske. Kovačević je naglasio problem isključivanja struke iz javnih procesa, kao i problem njenog dugogodišnjeg zanemarivanja od strane političara. Za kraj valja pohvaliti Društvo arhitekata Zagreba za ponovo pokretanje serije javnih događanja Urbanizam.zg, te pozvati zainteresirane da prisustvuju javnoj tribini na Arhitektonskom fakultetu u Kačićevoj 26, najavljenoj za utorak, 29. studenog, s početkom u 18 sati. U stručnoj raspravi na temu odnosa Grada Zagreba prema planiranju i uređenju javnog prostora grada i prema arhitektonsko-urbanističkoj struci u Zagrebu očitovati će se predstavnici Društva arhitekata Zagreba, zagrebačkog ureda Hrvatske komore arhitekata, Udruženja hrvatskih arhitekata UHA i Arhitektonskog fakulteta.
.