Nakon što je ministar državne imovine Goran Marić opomenuo državna i javna poduzeća za rastrošnost i neodgovornost u poslovanju, na temelju analize provedene za poslovanje od 2010. do 2016. godine, društva koje je prozvao imenom poslala su odgovore.
Na ministrovu opasku da je HEP utrošio čak 145,8 milijuna kuna na oglašavanje, HEP je poslao suhonjavo priopćenje za javnost u kojem navedeni trošak opravdava rastom dobiti.
“Svi troškovi nastali su s ciljem ostvarivanja poslovnih rezultata i sukladno interesima HEP-a. U posljednjih šest godina HEP grupa bilježi kontinuirani rast dobiti koji 2016. godine iznosi 2, 045 milijardi kuna”.
Nadalje, spomenuo je ministar da Zračna luka Dubrovnik potroši na reprezentaciju pet puta više od splitske, a po veličini su otprilike iste.
Direktor zračne luke Dubrovnik Roko Tolić odgovorio je da je Zračna luka Dubrovnik potrošila samo 0,4 posto prihoda na troškove reprezentacije, u navedenom razdoblju.
“Uvažavamo ministrovu opasku, ali za svaki trošak u posljednjih šest godina apsolutno imamo pokriće. Također, za spomenutih šest godina svake godine plaćamo smještaj i hranu za 20 turističkih službenika, što također ulazi u trošak reprezentacije. Pritom su ulaganja bila 20 puta veća”, uzvratio je direktor Tolić.
Odgovor je stigao i iz osječke Zračne luke koja je prozvana jer na oglašavanje potroši znatno više od svih luka zajedno. Direktor Domagoj Marinić odgovara da su lani potrošili samo 30 tisuća kuna.
“Možda su iskočile 2014. i 2015. godina. Naime, tada smo se javili na natječaj Hrvatske turističke zajednice za oglašavanje u turistički nerazvijenim krajevima, a ta sredstva smo dobili 50 posto od Hrvatske turističke zajednice, a 50 posto od Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije”, rekao je Marinić.
Hrvatska poštanska banka (HPB) tijekom navedenih godina utrošila je 113 milijuna kuna za oglašavanje i promidžbu, a ministar Marić prozvao ih je zbog isplaćenih bonusa i otpremnina. Od ukupno 32 milijuna kuna bonusa isplaćenih u svim državnim tvrtkama, čak 70 posto otpada na HPB, a uporno su gubitaši, prozvao ih je Marić.
U HPB-u odgovaraju da se stvara iskrivljena slika o državnim tvrtkama. Zbrajaju se, kažu, novi i stari, često zastarjeli podaci, što daje iskrivljenu sliku. “Sadašnjoj Upravi koja je došla krajem 2014. nisu isplaćeni nikakvi bonusi ili otpremnine, iako se to iz izjava ne može vidjeti. Bonusi i otpremnine bivšoj Upravi predmet su građanske parnice. Smatramo da ih mi ne trebamo komentirati“, stoji u njihovu priopćenju.
Ministar nije krio nezadovoljstvo poslovnim potezima Plinacra. Iz analize se, naime, vidi da je Plinacro sklopio nepovoljne kredite na način da bi raskid ugovora značio isplatu odštete od čak 240 milijuna kuna.
U Plinacru nisu smatrali da moraju pojasniti poslovne poteze. Vrlo šturo su odgovorili da je riječ o dva kredita Europske investicijske banke za plinofikaciju Hrvatske te da ne mogu iznositi detalje.