ZELENA AKCIJA Projektom “Make Fruit Fair” do etične potrošnje i pravedne trgovine

Međunarodni projekt “Želimo pravednu proizvodnju tropskog voća”, na engleskom jeziku “Make Fruit Fair”, promovira etičnu potrošnju i pravednu trgovinu posebice kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima koji dolaze iz zemalja u razvoju. U Hrvatskoj ga promovira Zelena akcija koja je predstavljanjem dokumentarnog filma “Kako kupovati etično” i održavanjem tribina o etičnoj potrošnji i nepoštenim trgovačkim praksama završila dio projekta koji se odvijao u nas.

Na europskoj razini projekt koordinira Oxfam Njemačka, a Zelena akcija je bila zadužena za provedbu aktivnosti u Hrvatskoj kao dio međunarodnog konzorcija. Aktivnosti provedene u više EU zemalja trebale su potaknuti potrošače da, kada je to moguće, daju prednost onim proizvodima koji su proizvedeni uz što manju štetu po okoliš te uz poštivanje elementarnih radnička prava.

Jedna od aktivnosti odnosila se i na takozvane nepoštene trgovačke prakse koje predstavljaju hrvatski i globalni problem, kojem je jedan od uzroka i sve veće okrupnjavanje maloprodajnih lanaca na globalnoj razini. Jedan od ciljeva projekta je i podizanje svijesti građana o važnosti uspostavljanja tzv. kratkih lanaca opskrbe hranom, odnosno, kupovine hrane uzgojene što bliže mjestu potrošnje, kao najpovoljnije opcije za okoliš i lokalnu zajednicu.

Jedna od glavnih poruka okruglog stola o etičnoj kupovini, održanog 3. listopada u Kinu Europa, čiji gosti su bili aktivisti, poljoprivrednici te stručnjaci za prehrambeni suverenitet i etično financiranje bila je ona o važnosti uspostavljanja izravnog odnosa između proizvođača i kupaca. Samo će se na takav način moći izgraditi mrežu opskrbe u kojoj će kupac imati pristup kvalitetnoj, zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani, a mali proizvođači će moći osigurati egzistenciju za svoju obitelj i zaposlenike.

Okrugli stol o nepoštenim trgovačkim praksama održao se u Zelenoj akciji 10. listopada. Govornici su se složili da nedavno predstavljen prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi predstavlja važan korak naprijed u regulaciji odnosa između proizvođača i velikih trgovačkih lanaca, jer nastoji ograničiti utjecaj velike ekonomske sile trgovačkih lanaca te na taj način pomoći proizvođačima hrane da opstanu.

Neki od češćih oblika nepoštenih trgovačkih prakse u lancu opskrbe hranom su razni tipovi nametnutih i skrivenih troškova, jednostrano mijenjanje dogovorenih ili ugovorenih uvjeta suradnje, rušenje cijena i veliko kašnjenje u plaćanju ili jednostavno neplaćanje ugovorenih obaveza. No, prijedlog zakona pati i od određenih manjkavosti, na što su predstavnici proizvođača, mahom poljoprivrednici, zakonodavca već upozoravali.

Prijedlog zakona kakav je sada, primjerice, ne rješava problem straha od žalbe na ponašanje trgovca, što je od presudne važnosti za uspjeh zakona. Naprosto, proizvođači i dobavljači strahuju od osvete velikih trgovačkih lanaca, što se, istaknuli su u raspravi, najbolje može vidjeti uz priču o Konzumu. Iako je Konzum imao dugove prema brojnim dobavljačima, oni su bili spremni njihovu naplatu na dugo vrijeme odgađati, samo da ne izgube mjesto na Konzumovim policama. Među preporukama za poboljšanje zakona je i uvođenje razrađenog cjenika kazni s obzirom na tip nepoštene prakse, određivanje većih kazni za opetovane prekršitelje te podizanje kapaciteta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kao kontrolnog tijela, i to novcem od naplaćenih kazni.

Posted in Aktualnosti, Analize.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *