Protivljenje izgradnji termoelektrane na Perući ujedinilo lokalnu zajednicu

Projekt Peruća izazvao je pozornost kao niti jedan sličan takav „pothvat“ u Hrvatskoj. Lome se koplja između stručne javnosti, interesnih skupina i lobija, financijaša ulagača, energetičara, stanovnika cetinskog kraja, političara, ekologa, medija. Svi su jasno podijeljeni na dvije strane: “za” i “protiv”. Je li izgradnja termoelektrane na Perući ekološki opasan projekt koji će kontaminirati izvor vode, a neće bitno pridonijeti cetinskom kraju u smislu zapošljavanja ljudi ili je to dobra i pozitivna investicija koja bi otvorila nova radna mjesta i od koje bi taj prilično nerazvijeni kraj ekonomski i demografski profitirao? Mislav Cvitković, doktorand fizike na Institutu Ruđer Bošković tvrdi da bi termoelektrana bila opasna i ekološki i ekonomski, jer bi zaposlila 50 ljudi, a zagadila vodu koju pije njih 500 tisuća. Zbog toga je stanovništvo cetinske krajine mjesecima prosvjedovalo protiv projekta Vis Viva vrijednog oko milijardu eura.
-Građanima Hrvatske problem je dati Peruću u koncesiju privatnome kapitalu i to strateški nije pametno u trenutku kad sve svjetske strategije svoja težišta stavljaju na pitku vodu.  Drugo, mi uvozimo prosječno 23,6 posto električne energije i zato trebamo graditi elektrane i proizvoditi svoju struju. No je li uvoz skupoga plina i proizvodnja struje iz njega zbilja naša struja? Ili je ipak samo uvezena energija koja je promijenila formu? A mi imamo ogromne neiskorištene obnovljive potencijale koji zbilja jesu pravi i naš izvor energije. Konačno, projekt Vis Viva postao bi trećina elektroenergetskoga sustava Hrvatske, a imati to u privatnim rukama smatram nedopustivim, kaže Cvitković.

Pobornici izgradnje termoelektrane smatraju da se stanovnike cetinske krajine neopravdano zastrašuje, te da će voda i dalje ostati pitka unatoč izgradnji termoelektrane, a toplina proizvedena u TE pomoći će, kažu, ekološkom uzgoju. Mislav Cvitković, međutim,  upozorava da većina stanovništva tog kraja nije uvjerena u isplativost projekta.
-Mi smo organizirani kao inicijativa, dakle neformalna skupina, jer doslovno nismo imali vremena organizirati i osnovati udrugu. A zapravo ni nemamo potrebe jer nas desetak u užem timu odlično funkcionira, uvažavaju se sve kritike bez imalo ega, iako smo različitih političkih, vjerskih i ideoloških profila. Isto tako, sve javne aktivnosti su odmjerene i ozbiljne, a osnovno načelo komunikacije prema javnosti isključivo su argumenti i brojke, kaže Cvitković.
A što se brojki tiče, nakon niza tribina, javne rasprave, sastanaka na razini jedinica lokalne samouprave, čak je 25 tisuća ljudi potpisalo online peticiju protiv izgradnje, a Facebook stranica koja je otvorena za potrebu rasprave i širenja podrobnijih informacija, okupila je oko osam tisuća pristaša zaustavljanja izgradnje. Najavljeni su i daljnji prosvjedi.
Sve to kulminiralo je i žustrom raspravom u Saboru iz koje je bilo evidentno kako projekt TE Peruća ima veliku podršku dijela hrvatske vlade. Prosvjednici tvrde, suprug ministrice vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, Zoran Burić, direktno sudjeluje u projektu Vis Viva koji želi uzeti dio jezera u koncesiju i investirati u termoelektranu. Naime, ističu protivnici Te Peruća, studiju je radila ista tvrtka Elektroprojekt d.d. koja je i autor projekta što zakonski nije zabranjeno, ali je riječ o očitom sukobu interesa. A vlasnik projekta je suprug ministrice vanjskih poslova Burić, iz čega zaključuju da se radi o privatnom obiteljskom projektu koji ima punu podršku Vlade, čemu u prilog ide i ispad ministrice gospodarstva Martine Dalić. Ona se na aktualnom satu u Saboru javno suprotstavila zastupnicima MOST-a, koji su tvrdili da je projekt ekološki opasan. Dalić nije dozvolila tu vrstu retorike, podsjetivši da se u tom kraju, kako je rekla: “..nalazi i moja djedovina”. Tako je Peruća postala prvoklasno političko pitanje, a prosvjednicima je ostalo čekati reakcije nadležnih ministarstava i ostalih državnih institucija.
-Odgovor od nadležnih – doslovno nikakav od nikoga. Jedina formalna reakcija na sve što radimo je bila tematska sjednica Županijske skupštine, kaže Cviković i ističe kako reagira isključivo kao znanstvenik, ali i netko tko je potekao iz cetinskog kraja:
– Hrvatska bi strateški trebala definirati što za nas znače rijeka Cetina i Perućko jezero, koje je najveći bazen pitke vode u državi. Takve strategije, nažalost, nema. A sada bi privatna tvrtka uzela dio jezera u koncesiju. Cijeli projekt Vis Viva ima snagu jednog gigavata, što je oko jedne četvrtine ukupnog hrvatskog energetskog sustava. Energetski je opasno takvu snagu dati u privatne ruke – tvrdi Cvitković.
Objašnjava da je elektrana prevelika obzirom na protok vode u Cetini, jer otječe premalo vode da bi odnijela toliku toplinu. Elektrana iz jezera uzima vodu, njome se hladi i ispušta zagrijanu vodu natrag u jezero malo ispred brane Peruća.
Prema podacima iz studije utjecaja na okoliš u jezero se ispušta osam kubnih metara vode u sekundi, koja je za osam stupnjeva toplija od vode koja ulazi u elektranu. Ta količina toplije vode bi godišnje uzrokovala u prosjeku podizanje temperature Cetine za tri stupnja. Budući da je ljeti protok puno manji od prosjeka, tada bi temperatura vode mogla biti i 35 stupnjeva viša nego danas, što bi uništilo kompletan biološki sustav u rijeci, gotovu svu floru i faunu, čime bi voda postala nepitka.
-Onečišćenje zraka i vode bi se izravno odrazilo i na poljoprivredu koja je u cetinskom kraju glavna djelatnost, i to posebno ekološka poljoprivreda u više od sto OPG-ova samo u Hrvacama, kao i cijeli avanturistički turizam na Cetini. Ugroženo bi bilo i nekoliko razvojnih projekta koji bi kroz iduće dvije do tri godine trebali zaposliti više od 300 ljudi, a koji se temelje na ekološkoj proizvodnji hrane. Sve te OPG-ove, turističke obrte i ova dva projekta, dakle oko 500 radnih mjesta, elektrana bi uništila, a zapošljavala bi samo 40 do 50 ljudi. Tako da je argument investitora o otvaranju novih radnih mjesta potpuno besmislen – govori Cvitković
Ističe da se ovakve elektrane u Zapadnoj Europi gase jer nisu isplative. Više od 30 ih je zatvoreno u posljednje tri godine u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Britaniji, Poljskoj. Cvitković zaključuje da bi gubitke ovoga projekta plaćali hrvatski građani kojima bi struja morala poskupjeti. Očekuje se da Ministarstvo zaštite okoliša donese konačnu odluku o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš. Ako ona bude negativna, cijeli projekt pada u vodu.

Prof. dr. sc. Ivo Šimunović tijekom cijele karijere bavio se prostornim planiranjem, a posebno je istraživao područje Cetine, te još sedamdesetih godina prošloga stoljeća izradio i prvi prostorni plan općine Sinj pod koju je spadalo i Perućko jezero. On ističe da je voda nacionalno blago koje treba štititi, a jedan od dva izvora Cetine predan je privatnom ulagaču u koncesiju. Sada, kaže, žele i elektranu kakve se u Europi zatvaraju.
-Voda je kroz čitavu našu povijest bila element opstanka, glavni resurs na kojem naše priobalje temelji i svoju sadašnjost i budućnost. Dok sam bio student, stručnjaci iz cijele Jugoslavije su raspravljali treba li stvoriti Perućko jezero. Osnovna misao je bila – ako kršu ne uzmemo vodu, on nam je neće dati. U svim planovima smo štitili vodu u Perući. No došlo je novo doba, iz hrvatskog je Ustava izbačena stavka da je voda nacionalno blago i došlo je do rasprodaje. Tako je jedan od dva izvora Cetine već predan privatniku u koncesiju”, govori Šimunović.

S druge strane, suradnici na studiji utjecaja na okoliš za ovaj projekt, prof. dr. Tarzan Legović s Instituta Ruđer Bošković i akademik Ferdo Bašić, umirovljeni profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta tvrde da će voda u jezeru ostati pitka te da nema nikakvog razloga za strah od utjecaja termoelektrane na ekološki sustav. Tvrde da će se stanovništvo i dalje moći baviti proizvodnjom ekološke hrane kao i turizmom. Vodeći hrvatski stručnjak za tlo i ekološku poljoprivredu akademik Ferdo Bašić smatra se velikim zagovornikom očuvanja okoliša i održive poljoprivrede te je Predsjednik znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU. On kaže da nema energetskog objekta koji ne utječe na okoliš, ali se uvijek ocjenjuju vrsta, stupanj i posljedice toga utjecaja i mogućnosti da se on na gospodarski isplativ način smanji ili u potpunosti otkloni. Ističe kako nikada ne bi pristao ni na kakve ucjene i lobiranja prilikom izrade studije, te naglašava da Hrvatska ima vrlo stroge standarde zaštite okoliša u stvaranju kojih je i sam sudjelovao.

Dugogodišnji poduzetnik Zoran Burić razvija projekt Vis Viva već šest godina. Smatra da projekt nema nikakvog negativnog utjecaja na okoliš, a dodatnu prednost vidi u tome da bi Hrvatska, koja uvozi oko 30 posto električne energije, uz nove elektrane na Perući uvozila manje struje. Razvili bi se i obnovljivi izvori energije u Dalmaciji, jer ove elektrane osiguravaju opskrbu strujom i kada zbog nedostatka vjetra ili sunca obnovljivi izvori ne mogu proizvoditi električnu energiju i funkcioniraju kao „skladište” električne energije. Oni su odmah na početku upoznali javnost s cijelim projektom ali očito nije pozitivno shvaćen te je strah od izgradnje TE prevladao.

U akciji zaustavljanja projekta vrlo je aktivan zastupnik Mosta Miro Bulj koji uvjerava da je prevladao interes lobija.
-Vrijeme je da se stane na kraj interesnim skupinama koje žele uništiti ono što je sveto, a to je voda, koja je izvor života. Nikako ne smijemo dozvoliti gradnju strateških, ekonomskih i ekoloških projekata kojima će se morati plaćati subvencije. Peruća je ekocidni projekt koji je direktno vezan s vrhom politike. Treba im poslati poruku: „Gospodo, termoelektranu u Cetinskoj krajini graditi nećete!”- kaže Bulj. Tvrdi da je Studija utjecaja na okoliš već trebala biti donesena, te da se ne zna je li to i učinjeno jer se sve obavlja netransparentno i „zakulisnim“ igrama.
Mislav Cvitković koji predvodi otpor termoelektrani naglašava kako je ovo strateški i politički problem.
– Građanima Hrvatske problem je dati Peruću u koncesiju privatnome kapitalu i to strateški nije pametno u trenutku kad sve svjetske strategije svoja težišta stavljaju oko pitke vode. Što slijedi? Ne znamo što slijedi iz ministarstva, ni iz Vlade, ali zbog brojnih indicija da sve skupa prolazi, mi organiziramo prosvjede. U Sinju ali i ispred Ministarstva kad bude sjednica povjerenstva o studiji. Jedini motiv je pojačati pritisak javnosti– kaže Cvitković.

Posted in Aktualnosti, Izdvojeno, Teme.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *