Pregovori o transatlanskoj slobodnoj trgovini

Istaknuti predstavnici političke vlasti u Njemačkoj i Francuskoj priznali su koncem ljeta 2016. godine da su višegodišnji pregovori o slobodnoj trgovini između Europe i Sjeverne Amerike zašli u slijepu ulicu. Tajnoviti i netransparentni pregovori o suštinski važnim pitanjima za budućnost Europe mobilizirali su značajne dijelove javnosti protiv sporazuma i na kraju ga učinili vrućim političkim krumpirom koji više nitko nije želio zagristi. No tek što su protivnici Transatlanskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) nazdravili propasti kontroverznog sporazuma, uslijedio je hladan tuš. Na stranačkoj konvenciji održanoj 19. rujna, njemački socijaldemokrati (SPD) podržali su sklapanje Širokoobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma između Europske Unije i Kanade (CETA), te time zeleno svjetlo njemačkoj koalicijskoj vladi da podrži sporazum u okviru institucija Europske unije.

Europska unija i Kanada planiraju potpisivanje navedenog sporazuma već u listopadu ove godine, a politička podrška sporazumu u najmnogoljudnijoj i gospodarski najjačoj državi-članici važan je korak na tom putu. No u svijetlu značajnog otpora sporazumu u pojedinim zemljama, ratifikacija u parlamentima svih 28 članica Europske Unije još uvijek je prilično neizvjesna. Zagovornici sporazuma ističu njegov očekivani blagotvorni učinak na izvoznu konkurentnost europskih kompanija, te posredno na povećanje broja radnih mjesta na kontinentu. Kritike sporazuma odbacuju kao neosnovane populističke fraze za domaću političku upotrebu koja štete već ionako narušenoj globalnoj konkurentnosti europskih kompanija.

Protivnici sporazuma ističu prije svega devastaciju okoliša kao neželjeni, ali izgledni popratni efekt liberalizacije trgovinskih pravila između EU i Kanade. U otvorenom pismu objavljenom 20. rujna u francuskom listu Liberation, grupa francuskih nevladinih organizacija okupljena pod nazivom „Un collectif d’ONG“ upozorila je javnost i političare da bi potpisivanje Širokoobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma (CETA) predstavljalo odbacivanje zaključaka UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama održane u Parizu koncem 2015. godine. Kanada već godinama izaziva konsternaciju među ekolozima zbog raširene prakse ekstrahiranja nafte iz bituminoznog pijeska. Smanjena aktivnost u posljednjih godinu dana rezultat je trenutno niske cijene nafte na globalnom tržištu. Porast cijena nafte koji će se prije ili kasnije sasvim vjerojatno dogoditi ponovo će pokrenuti strojeve u sjeverozapadnoj Kanadi bez obzira na devastirajući utjecaj ove tehnike proizvodnje nafte na okoliš.

U otvorenom pismu grupa nevladinih organizacija upozorila je javnost da upotrebom nafte iz bituminoznog pijeska nastaje 49 posto više ugljik-dioksida nego korištenjem nafte iz klasičnih podzemnih izvora. Prema njihovoj tvrdnji, CETA sporazumom nije predviđen povlašteni status za proizvođače energije iz obnovljivih izvora. Stoga „Un collectif d’ONG“ upozorava da će CETA otvoriti vrata liberalizaciji trgovine energentima između Europe i Kanade, a time i tržišnom natjecanju u proizvodnji i transportu energije preko Atlantika. Dodatno ih zabrinjava, što vlade pojedinih država neće biti u mogućnosti samostalno ograničiti uvoz fosilnih izvora energije, te se pribojavaju da će energija iz obnovljivih izvora u takvoj konstelaciji biti zanemarena uz opravdanje da je nepraktična i skupa. Ukoliko do toga dođe, pompozne izjave svjetskih političkih čelnika o pariškoj klimatskoj konferenciji kao prijelomnoj točki za spas ekološkog sustava na Zemlji, pokazati će se kao prazne riječi bez ikakvog značenja.

Posted in Izdvojeno, Mediji.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *