Predstavljanje policy-studije i publikacije UDD-a

UDD – Udruga za demokratsko društvo predstavila je prvi izvještaj u okviru policy studije o sadržaju i provedbi Strategije suzbijanja korupcije i Strategije razvoja javne uprave u 2016. i 2017. godini, te publikaciju “Upravljajmo dobro NAŠIM dobrima”.

Predstavljanje je održano u utorak, 4. srpnja, u Klubu Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, uz sudjelovanje Ančice Petrušić, voditeljice projekta “Za odgovorno i transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima”, Anke Kekez Koštro, autorice policy studije i predavačice na Fakultetu političkih znanosti, te Milana Koštro, autora i urednika publikacije “Upravljajmo dobro NAŠIM dobrima”.
Nakon uvodnih riječi moderatora Branimira Zekića, Ančica Petrušić ukratko je predstavila dvogodišnji projekt unutar kojeg se spomenute publikacije i nastale. Projekt UDD – Udruge za demokratsko društvo, Udruge Dobra i Centra za održivi razvoj financiran je sredstvima Europske unije u okviru programa IPA 2012 te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, naglasila je Petrušić i predstavila glavne aktivnosti koje se provode unutar programa. Pored pokretanja portala javnodobro.udd.hr, projektne aktivnosti uključuju seminare za novinare i predstavnike vlasti na lokalnoj razini, pokretanje info-centara u dvije najjužnije hrvatske županije, te organizaciju radionica i studijskih putovanja. Dodatne informacije o projektu moguće je pronaći na portalu.

Predstavljajući najvažnije rezultate prvog izvještaja u okviru policy-studije, Anka Kekez Koštro istaknula je dvije važne tendencije u provođenju javnih politika: uključivanje sve većeg broja privatnih tvrtki kao provoditelja usluga koje je do prije desetak godina obnašala država, te uključivanje građana kao pružatelja usluga, primjerice u području brige za starije ili nemoćne osobe. To su dva glavna reformska smjera u reformi javna uprave, naglasila je Kekez-Koštro.
Pitanje je koju će ulogu imati političari u reformi javnog sektora, nastavila je Kekekz-Koštro uz ocjenu da su političke krize unatrag zadnje dvije godine usporile reformski proces u zemlji, te se osvrnula na problem implementacije reformi. Imamo usvojene strategije i akcijske planove, no njihovo prevođenje u javne politike je problematično. Što se tiče Strategije suzbijanja korupcije i Strategije razvoja javne uprave u 2016. i 2017. godini, Kekez-Koštro je ocijenila da obje strategije predstavljaju korak naprijed u odnosu na prijašnje, no da bi se korupcija i klijentelizam suzbili nužno je uložiti dodatnu političku volju i resurse u njihovu provedbu. To, među ostalim, znači da u narednom periodu trebamo značajno povećati transparentnost te uložiti velike napore u izgradnju integriteta i odgovornosti ključnih aktera za upravljanje javnim dobrima i uslugama. Ova institucionalna poboljšanja nužna su za smanjivanje koruptivnih praksi i zlouporabe položaj i moći u upravljanju javnim dobrima, rekla je Anka Kekez Koštro.

Milan Koštro u uvodnim je riječima naglasio problem određenja pojma javnog dobra, što otežava kvalitetno upravljanje javnim i prirodnim dobrima, te rješavanje praktičnih problema. Osvrčući se na primjere dobre i loše prakse upravljanja javnim dobrima u drugim europskim zemljama, Koštro je ponajviše govorio o Italiji, zemlji koja uz Veliku Britaniju predstavlja najekstremniji primjer privatizacije javnih servisa. Ključnim u suzbijanju klijentelizma i korupcije označio je princip odgovornosti (eng. accountability) javnih službenika, koji trebaju odgovarati za odluke koje donose. Pored navedenog, Koštro je apostrofirao načelnu dužnost zakonodavca da osigura transparentnost sustava, uz opasku da se zakoni kod nas često donose u tišini, na brzinu, te bez konzultacija.
Korupcija je također posljedica institucionalnih aranžmana, rekao je Koštro, ističući problem financijski neodrživih općina i gradova koji problem nastoje riješiti aranžmanima s privatnim sektorom. Koncesije predstavljaju značajan prihod, no ta tema je donedavno prolazila ispod radara, upozorio je autor publikacije “Upravljajmo dobro NAŠIM dobrima” te upozorio na brojne manjkavosti u registru koncesija. Od 142 provedena nadzora tijekom 2015. godine, nepravilnosti su utvrđene u čak dvije trećine slučajeva, upozorio je Koštro.
Novi zakon o koncesijama predstavlja iskorak u odnosu na prethodni zakon, no pred nama je dug put da u budućnosti osiguramo odgovorno i transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima, naglasio je Koštro. Ova brošura mali je korak u detektiranju rizika i mehanizama korupcije u njihovom upravljanju. Iskustva drugih zemalja pokazuju kako tek sa snažnim uplivom javnosti dolazi do kvalitativnih pomaka, počevši od boljeg definiranja javnih dobara, izgradnje boljih sustava upravljanja, praćenja i provedbe te aktivnog sudjelovanja zajednice u upravljanju, a onda i do smanjenja korupcije. Zato se nadam da će brošura pridonijeti boljoj informiranosti građana i potaknuti ih na uključivanje”, zaključio je Milan Koštro.

Posted in Aktualnosti, Hrvatska, Izdvojeno.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.