Kako Zagreb pretvoriti od europske prijestolnice smeća u zelenu metropolu?

U srijedu, 17. svibnja, u Zagrebu je, u organizaciji Zelene akcije, održana rasprava nekoliko kandidata za gradonačelnika glavnog grada Hrvatske, odnosno njihovih poslanika koji su ih predstavljali na tribini u Velikoj dvorani Novinarskog doma. Povod razgovora neposredno pred lokalne izbore predstavljaju brojni problemi s otpadom koji godinama štete stanovništvu i okolišu. Kako je u uvodnim riječima naglasio Marko Košak, voditelj programa Otpad u Zelenoj akciji, ta organizacija već niz godina predlaže riješenja u gospodaranju otpadom no ništa se ne pomiče s mrtve točke. Zagreb nema plan gospodarenja otpadom i gospodarenje otpadom biti će jedan od prioriteta nove gradske uprave, naglasio je Košak. Zbog potrebe hitnog rješavanja nagomilanih problema, na tribinu su pozvani kandidati i kandidatkinje za budućeg gradonačenika ili, sasvim moguće, gradonačelnicu Zagreba kako bi se javnost prije lokalnih izbora upoznala s pojedinim segmentima politike gospodarenja otpadom i rješenjima za koja se zalažu kandidati.
.
U prvom od nekoliko prikazanih kratkih priloga, upozoreno je na poražavajuće rezultate studije iz 2015. godine prema kojoj je Zagreb najgori glavni grad u Europskoj uniji po postotku odvojenog i recikliranog otpada. Drugi film upozorio je pak na podatak da se zbog nerazvrstavanja otpada godišnje na zagrebačko smetlište Jakuševac bace sirovine procijenjenje vrijednosti 156 milijuna kuna. Prof. dr. Ivan Lovrinović, kandidat liste Promjenimo Hrvatsku i Živi zid naglasio je da gospodarenje otpadom nije samo ekološko pitanje, već postaje i sve važnija gospodarska aktivnost. U kružnoj ekonomiji stvaraju se dodatna radna mjesta, smanjuje se nezaposlenost itd. Zagreb proizvodi dnevno oko 600 tona otpada, a 90% toga bi se moglo reciklirati, izjavio je Lovrinović.
Mirko Budiša, koji je tribini nazočio u ime nezavisne kandidatkinje za gradonačelnicu Sandre Švaljek, naglasio je potrebu stvaranja burze otpada, te veće pažnje koju treba posvetiti pitanju zaštite voda. Dr. sc. Slaven Dobrović, predstavnik MOST-ovog kandidata Stipe Sladoljeva i donedavni ministar zaštite okoliša rekao je da su određeni koraci realizirani, no to je sve skupa presporo. Komunalni sustav Zagreba kasni za voljom građana, nastavio je Dobrović, na Ravnicama gdje ja živim kontejneri za plastiku se odmah napune. Građani Zagreba su već dovoljno svjesni da se realne promjene mogu postići u kratkom roku, no građani trebaju sustav. Treba izgraditi sortirnicu i razviti burzu otpada, rekao je i Dobrović.
.
Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačenika platforme “Zagreb je naš”, iznio je podatak da 250.000 tona komunalnog otpada godišnje završi na Jakuševcu. Imamo kaos na osnovnoj razini, uopće se ne zna s kojim brojkama raspolažemo nastavio je Tomašević, te kao poseban problem istaknuo podatak da uopće ne znamo gdje završi dvije trećine opasnog otpada. CIOS grupa funkcionira kao spalionica otpada s obzirom da su nedavno imali treći požar u tri godine, upozorio je Tomašević na jedan od najozbiljnijih problema u upravljanju otpadom u Zagrebu.
Tomašević se dotaknuo i pitanja gradnje spalionice smeća čija bi gradnja stajala 2,7 milijardi kuna. Spalionica treba kontinuirano istu količinu otpada što znači da bi vjerojatno uvozili otpad, a sve skupa nebi pospješilo, selekciju i reciklažu otpada, upozorio je Tomašević. Nije jasno zašto se toliko inzistira na spalionici smeća, to je model koji se u Europi napušta. To što ga je Beč osamdesetih godina dobio spalionicu smeća ne znači da je u pitanju dobro riješenje koje bi mi danas trebali slijediti nastavio je Tomašević te naglasio nužnost promjene sustava naplate odvoza otpada.
Slaven Dobrović naglasio je potrebu opraznog baratanja rezultata kojekakvih studijam, uz opasku da ima puno tzv. stručnjaka koji su spremni napisati studiju po potrebi naručitelja. Treba ići razumno, dosljedno i poštovati ekološke principe, upozorio je Dobrović, te se založio za penaliziranje spaljivanja reciklažnog otpada.
Mirko Budiša istaknuo je namjeru kandidatkinje Sandre Švaljek da se postotak nerecikliranog otpada do 2020. godine spusti ispod 20 %. Ivan Lovrinović i Tomislav Tomašević postavili su Budiši pitanje o odgovornosti Sandre Švaljek za sadašnje stanje u gradu. Lovrinović je rekao da je Sandra Švaljek odgovorna za ugovor grada sa CIOS-om na što mu je Budiša odgovorio da je taj ugovor poništen upravo na njenu intervenciju. Tomaševića je pak zanimala uloga kandidatkinje u aferi AGRAM.
.
S puno kritičnih primjedbi nastavljena je diskusija o javno-privatnom partnerstvu i privatizaciji komunalnih usloga.
Lovrinović je naglasio da su i Grad Zagreb i Holding prezaduženi. uz opasku da je najveći problem što o tome nitko ne priča. Javno-privatno partnerstvo može funkcionirati u državama u kojima postaje snažne i nezavisne institucije, prije svega pravosudne, no u Hrvatskoj to ne funkcionira, kod nas to vodi u tzv. Krovni kapitalizam.
Tomašević je upozorio na problem sklapanja dugogodišnjih štetnih ugovora javnih institucija s privatnim firmama koji se mogu revidirati samo ako se sudski dokaže da su ugovori potpisani na štetu grada, što je bio slučaj u francuskom Grenobleu. U Berlinu je privatizirana vodoopskrba u vrlo netransparentnim uvjetima, nastavio je Tomašević i pojasnio pozadinu slučaja. Građani su morali oranizirati referendum da bi uopće javnost dobila koncesijski ugovor na uvid. Kasnije je ugovor razvrgnut, grad Berlin je morao koncesioniru platiti orgromnu odštetu. No međunarodna iskustva pokazuju da koncesije privatnicima u pravilu rezultiraju nižom kvalitetom i višom cijenom usluge. Hrvatska iz toga treba nešto naučiti, a ne ponavljati tuđe greške, naglasio je Tomašević.
.
Moderator tribine Mladen Iličković, urednik tv emisije Eko zona i autor bloga Zeleni rekurs, upozorio je na 200-300 divljih odlagališta u Hrvatskoj, uz opasku da je na nekim od njih u pitanju lukrativno djelovanje mafije koja se bavi opasnim otpadom i zakopava ga na kupljenim ili iznajmljenim parcelama. Eksploatira se šljunak, a u rupe se zatrpava opasni otpad, upozorio je Iličković. Osvrčući se na više puta spominjani CIOS, Iličković je rekao da je zanimljivo pitanje zašto je gradonačelnik Bandić CIOS-u platio 55 miijuna kuna da se pomaknu kilometar i pol?
Osvrčući se na reakcije državnih institucija na ekološke incidente, kandidati su se složili oko potrebe snažnije i djelotvornije zakonske zaštite okoliša jer su aktialne kazne vrlo blage čak i u rijetkim slučajevima kada se prekršitelje osudi. Tomašević je istaknuo da nema političke volje da se ti problemi riješe jer su pojedinci u političkim strukturama povezani s tim ljudima koji ih financiraju. Lovrinović je pak napomenuo da je pravosuđe rak-rana hrvatskog društva, te dok se to ne riješi neće biti pomaka na bolje.
Govoreći o reakciji institucija na požare u CIOS-u, Dobrović je rekao da možemo biti nezadovoljni s reakcijama reakcijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje su se svele na uputstva građanima da zatvore prozor i slično, umjesto da se odmah krenulo utvrditi stanje što bi bila osnovica za procesuiranje slučaja.
.
Prema komentarima kandidata, ali i pitanjima iz publike, jasno je da bi problem upravljanja otpadom trebao biti jedan od prioriteta budućeg gradonačenika ili gradonačenice. Da su riješenja moguća, pokazuje primjer Ljubljane koja je već 2015. godine odvajala i reciklirala 70 % komunalnog otpada. Do 2020. godine bilo bi svakako zgodno kada bi Zagreb po pitanju odvajanja otpada prestigao poneki grad na listi; ako već ne Ljubljanu, onda barem Bukurešt ili Sofiju.
.

Posted in Aktualnosti, Hrvatska, Izdvojeno.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *