Kako su otočani odgodili izglasavanje Zakona o koncesijama

Inicijativa “Pokret otoka” dobila je jednu bitku, ali ne i rat. Tako se, u najkraćim crtama, može rezimirati njihova borba, nakon što je saborska većina na čelu s HDZ-om, u ponedjeljak 19. lipnja odustala od uvrštavanja u dnevni red izmjena Zakona o koncesijama. Rezultat je to višemjesečnih pritisaka, lobiranja i prosvjeda “Pokreta otoka”, inicijative koja je pred javnost sustavno iznosila cijeli niz nepravilnosti te dugogodišnjeg pogodovanja u koncesioniranju pomorskog dobra. Šira se, ne samo priobalna javnost, snažnije zainteresirala za ovo pitanje kad je u netransparentom natječaju, u travnju ove godine, koncesiju za bolsku plažu Zlatni rat dobila zagrebačka tvrtka “Sport B”, bez ikakvog relevantnog iskustva u upravljanju plažama.

Lokalni izbori – točka preokreta?

Navedena tvrtka koncesiju bi vjerojatno zadržala da se njezina dodjela nije dogodila u nezgodnom političkom trenutku – mjesec dana prije lokalnih izbora. Kako je jačao pritisak javnosti, tako su i vladajući shvatili da se slučaj treba podići na višu razinu. Tako je krajem travnja Stručno povjerenstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poništilo odluku Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, nabrajajući u rješenju cijeli niz nezakonitosti. Nadzorom je, naime, utvrđeno da su prekršena čak tri zakona: Zakon o javnoj nabavi, Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Nadalje, u slučaju Zlatni rat nije ispoštovan niti krajnji rok za dostavu ponuda, a ni informacije o natječajnom postupku nisu bile jednako dostupne svim sudionicima natječaja. Odluka o dodjeli koncesije, usto, donesena je bez suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Iako je direktor tvrtke Sport B Božo Krmek od koncesije odustao i prije odluke o poništenju, bila je to tek mala satisfakcija za otočane, što je tada istaknuo i načelnik bolske općine Tihomir Marinković.

“Ovo je dokaz da je nužno mijenjati Zakon o pomorskom dobru. Problem treba sistemski riješiti. Moramo biti svoji na svome, odnosno lokalna samouprava treba upravljati svojim najvrednijim resursima.”, kazao je Marinković.

Manjkav zakon -prostor za pogodovanje

Zlatko Ževrnja,  tada još uvijek župan splitsko-dalmatinski, zbog slučaja Zlatni rat povučen je s pozicije HDZ-ovog kandidata na lokalnim izborima za novi četverogodišnji mandat. Sve dok nije smijenjen, Ževrnja je tvrdio da je koncesija dodijeljena legalno i da postojeći zakon ne obvezuje županiju da kod dodjele koncesija vodi računa o broju zaposlenih, prihodima ili drugim referencama tvrtke kojoj se upravljanje dodjeljuje. Miro Bulj, saborski zastupnik Mosta koji je u utrci za splitsko-dalmatinskog župana izgubio od HDZ-ovog kandidata Blaženka Bobana, u Saboru je upozorio upravo na šumu propisa iz kojih je uglavnom nejasno za koji dio koncesioniranja je nadležan Zakon o koncesijama, a za koji Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

“Zakon o koncesijama ima 100 članaka, a 300 puta se poziva na druge zakone, što znači da se toliko “zamutila voda” da je koncesija za Zlatni rat samo vrh sante leda, odnosno nastavak pljačke iz vremena pretvorbe. Ovo je prije zakon o mešetarenju, nego o koncesijama”, kazao je Bulj.

Treće čitanje zakona – uvjet od kojeg Pokret otoka ne odustaje

Maja Jurišić, predsjednica Inicijative Pokret otoka, uložila je proteklih mjeseci silnu energiju da javnosti pojasni što se s koncesijama događa. Uoči najavljenog izglasavanja Zakona o koncesijama u Splitu je krajem svibnja organizirala javnu tribinu “Čujete li svoje otoke i obalu?”, a potom u suradnji s nizom otočkih udruga, od Kvarnera do Dalmacije, i prosvjede s konkretnim porukama donositeljima političkih odluka. Njezina inicijativa od Vlade traži da Zakon vrati na treće čitanje i da u njega uvrsti amandmane koje su joj poslale udruge. Iako ministar financija tvrdi da je zakon već prošao dva čitanja i da su u njima mogle sudjelovati sve zainteresirane strane, Jurišić pojašnjava da su se ta čitanja odvijala u izuzetno burnim političkim okolnostima, kad je Hrvatska, u samo dvije godine, promijenila tri Vlade, uz još jedno veće restrukturiranje i nedavni ulazak HNS-a u koaliciju s HDZ-om. Zakon je trebao izglasati prethodni saziv Sabora, no kako je došlo do raspada Vlade Tihomira Oreškovića i prijevremenih izbora, zakon je ušao u ponovnu proceduru u ovom saborskom sazivu, ali bez ponovljene javne rasprave iako je došlo do izmjena određenih odredbi. Članovi Pokreta otoka pozivaju se i na mišljenje Povjerenice za informiranje: ako se novim prijedlogom ili nacrtom propisa predlažu odnosno predviđaju nova i dodatna rješenja određenih pitanja o kojima se javnosti nije prethodno dala mogućnost izjašnjavanja, potrebno je organizirati javno savjetovanje.

“Pomorsko dobro zaštićeno je Ustavom”

“Zakon o koncesijama, naime, proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Dosad je u Zakonu stajalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim Zakonima i propisima. Donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti uskladiti posebne zakone te druge izmjene koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.Pojednostavljeno, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta. Pomorsko dobro je od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija”, smatraju u Pokretu otoka.

Zalog na koncesiju treba izbaciti iz zakona

Od brojnih zamjerki na predloženi Zakon, za članove Pokreta otoka posebno je sporan članak koji omogućuje davanje koncesija u zalog. Tako se, primjerice, otvara prostor da tvrtka koje je u banci podignula kredit založi svoju koncesiju, a potom je i prebaci na banku. Prenošenje na treću osobu u tom se slučaju odvija bez ikakvih procedura iz Zakona o koncesijama. Iako je u fokusu javnosti posljednjih tjedana koncesioniranje plaža, Zakon o koncesijama oguhvaća široki spektar kocesioniranja javnih dobara, od korištenja vode i eksploatiranja mineralnih sirovina, do korištenja željeznica i luka. Tako, primjerice, temeljen zakonske odredbe o zalogu na koncesiju, banka od koncesionara može preuzeti korištenje strateški važnih luka i tako javni interes podrediti svoje privatnome.

Sporne koncesije, drugo ime za uzurpaciju javnog dobra

Bojana Genov, aktivistica koja se pridružila Pokretu otoka na Malom Lošinju, godinama upozorava da je koncesioniranje na tom otoku nerijetko krinka za uzurpaciju javnog dobra. Izdvaja primjer korištenja malog mula na Čikatu, kojega je na korištenje dobila turistička tvrtka Jadranka. “Mali mul na Čikatu predan je u koncesiju, a ne koristi se gospodarski, nego privatno. ‘Jadranka’ se ponaša kao vlasnik prostora gdje ima koncesiju, pa su tako radovi na plaži ispred hotela ‘Bellevue’ započeli pet mjeseci prije dobivanja dozvole. Također, počela je gradnja marine u Čikatu bez dokumenata, a jedini dokument koji imaju nije pravomoćan. Institucije su reagirale jedino na betoniranje plažice u uvali Baldarin i ondje ustanovile nelegalnost zahvata.”, ističe Genov.

Borba za transparentnije koncesioniranje ide dalje. Od Vlade se čeka odgovor na predložene amandmane. Prema Arhuškoj konvenciji koju je Republika Hrvatska potpisala 2007. građani imaju pravo biti uključeni u procese koncesioniranja javnih dobara.

Posted in Aktualnosti, Analize, Izdvojeno, Teme.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *