Kako otočanima osigurati prometnu povezanost izvan sfere interesa privatnog kapitala?

Dobra prometna povezanost imperativ je svake lokalne zajednice, preduvjet razvoju i sušta potreba života, pogotovo kad živite na otoku. Upravo je ova godina trebala biti prekretnicom kad je u pitanju liberalizacija tržišta pomorskog prometa. Tako se Jadrolinija i svi drugi kojima je država dala pravo da Jadranom prevoze ljude i robe, morala prijaviti na natječaj kako bi ta prava i sačuvala. Isto je prošla i tvrtka Rapska plovidba d.o.o. koja je uspješno isfinancirala izgradnju novog trajekta u brodogradilištu Kraljevica, porinula ga u more i tako zadržala koncesije za prijevoz na otok Rab. Naime, Rapska plovidba imala je sreće. Na natječaju za te dvije, tri, Rabljanima krucijalne linije, Agenciji za obalni linijski pomorski promet u Splitu nije se javio nitko iz, primjerice, Norveške. Tako je Rapska plovidba uspjela obnoviti flotu i ostati ono što već desetljećima jest, stabilan partner otočanima koji su, bez obzira na visoki stupanj razvoja Raba i dalje ovisni o većim gradskim centrima na kopnu.

A što sa neisplativim brodskim linijama?

Rabljani su našli svoju računicu, a zadržati koncesije profitabilno je i za velike kompanije, poput Jadrolinije čija je brodska flota i dalje žila kucavica hrvatskog turizma. Međutim, što je s onim linijama koje nisu isplative čak niti u sezoni, a esencijalne su za ljude koji žive na otocima? Što je s prometom izvan turističke sezone? Cijenama svakodnevnog prometovanja u smjeru škola i bolnica s otoka na kopno? Otočani dobro znaju rasporede, a kako prijevoz stanovništva izgleda u Europskoj uniji zna zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula kojega su europski otočani izabrali za svojeg predstavnika. Europska federacija malih otoka (ESIN), udruženje je koje predstavlja 360.000 otočana sa 1640 malih europskih otoka, koja djeluje na lokalnoj i europskoj razini s ciljem razvoja otočnih politika i zastupanja interesa otočana, naime, upravo je tako glasovala.

– Ne postoji univerzalno europsko rješenje kad govorimo o prometnoj povezanosti otoka. Uzimajući u obzir razlike među otočjima različitih država članica, to i ne čudi. Hrvatska ima jedinstveni arhipelag, drugi najveći u EU, koji se proteže duž 1777 km obale i ima svoje specifičnosti. Povezanost je tema koja se nalazi visoko na listi prioriteta gotovo svih europskih otoka bez obzira na zemlju članicu. Nažalost, svugdje u Europi se udaljenost otoka od kopna računa kao duljina između kopna i najbliže mu točke na otoku, umjesto da se mjeri u prosječnom vremenu koje je otočaninu potrebno da u bilo kojem trenutku dođe do potrebnih usluga, od kojih su mnoge na kopnu. U tom smislu, volio bih vidjeti brodski raspored koji je prilagođen prvenstveno otočaninu, a tek onda gostu, kaže hrvatski europarlamentarac Picula.

Da bi život na otoku funkcionirao povezanost s kopnom ne mora nužno biti fizička. Naime, nove tehnologije mijenjaju način na koji živimo, a to na otocima, nekoć izoliranim mjestima, posebno dolazi do izražaja.
-Povezivanje među otocima ne mora nužno biti fizičko. Štoviše, obzirom na more koje ih dijeli, virtualna povezanost ima i očigledne prednosti pa stoga pozdravljam sve inicijative koje povezuju otočane s različitih otoka. U prosjeku, naši otoci su mali, slabo naseljeni te kombiniranje kapaciteta može samo biti od koristi. Pokret otoka je jedna od takvih inicijativa čijem daljnjem razvoju se iskreno veselim. Takva vrsta suradnje ključni je preduvjet i za razvoj nekomercijalnih linija koje će organizirati i održavati sami otočani kojima želim što manje ovisnosti od središnje države, dodaje Picula.
Inovativna rješenja u brodogradnji ciljaju upravo na smanjenje troškova bilo koje vrste plovidbe.
Četvrta industrijska revolucija, prije svega je revolucija prometa u najširem značenju. Električni autonomni automobili projicirana je, i u najrazvijenijim dijelovima svijeta, već aplicirana budućnost u kojoj i Hrvatska ima svoje predstavnike. U kategoriji električnih vozila to je tvrtka Rimac automobili, ali manje je poznato kako postoje i razvijeni koncepti brodova na električni pogon i pogon na solarne panele.
Jedna takva tvrtka zove se iCat i u vlasništvu je inženjera brodogradnje Tomislava Urode. Brod, koji za sunčanih dana troši nula energije, Uroda je razvijao godinama. Zamah je dobio sudjelujući u natječajima norveškog granta, koji ta Kraljevina dodjeljuje svakih nekoliko godina, ali i prijavama na natječaje za fondove EU. Na jednom takvom, za komercijalizaciju inovacije, koju je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, Uroda i njegov iCat konačno su dobili sredstva potrebna za snažniji plasman na tržište i širenje proizvodnje. Tvrtki iCat je dodijeljeno oko milijun i 300 tisuća kuna.
– Brod ima kapacitete za 60 putnika, a osnovna mu je svrha stvoriti mogućnost autonomne plovidbe za cijeli Jadran. U ovoj fazi želimo testirati energetski potencijal, a za sada brod ima potencijal plovidbe 8 plus 8, dakle 8 sati na baterije i 8 sati na solarne ploče. Što se ušteda tiče, to je brod kod kojeg nema emisije CO2, nema zagađenja, buke i pokreče se električnom energijom. U tom smislu, interesantan je za područja parkova prirode i nacionalnih parkova. Interes za njega su pokazali gradovi Dubrovnik, Šibenik i Venecija, u kojima postoje posebni režimi plovidbe, kaže Uroda.
-Jasno je da upotreba novih tehnologija olakšava život gdje god živjeli pa tako i na otocima, dakako, pod uvjetom da postoji potrebna infrastruktura i spremnost da se novu tehnologiju koristi. Hrvatska administracija još uvijek ne koristi puni potencijal novih tehnologija i nema sumnje da će nam estonski primjer „e-države“ još neko vrijeme ostati nedostižan. To, međutim, ne mora biti tako i potrebna je politička odluka, i na državnoj i na lokalnoj razini, da estonski primjer ne bi bio nedostižan i za 10 godina, dodaje Picula tako pojašnjavajući zašto projekti poput iCata ne prolaze u Hrvatskoj.

Šibenik želi biti grad čiste energije

Pa ipak, postoje oni koji razmišljaju dugoročno. Grad Šibenik je izradio „Master plan održive urbane mobilnosti Grada Šibenika“ u okviru kojega su prepoznate potrebe za ulaganja u razvoj infrastrukture i poboljšanje usluga cestovnog, pomorskog i željezničkog prometa kao i poboljšanje prometne povezanosti s okolnim zračnim lukama. Jedan od temeljnih ciljeva je osigurati jednaku dostupnost javnog prijevoza korisnicima na svim područjima Grada Šibenika, s posebnim naglaskom na poboljšanje usluge javnog prijevoza prema otocima. Nadalje, ciljevi su i uklanjanje uskih grla u prometnom sustavu, unapređenje opće sigurnosti prometa te poboljšanje organizacijskog i operativnog ustrojstva s ciljem osiguranja efikasnosti i održivosti prometnog sustava. Drugim riječima, Šibenik želi uspostaviti i mrežu učestalih brodskih linija s gradom i otocima.
-Uz uspostavu novih linija, planirana je izgradnjom potrebne lučke infrastrukture, te nabava brodova na električni pogon. Na ovaj način će se otoci tretirati kao i sve ostale gradske četvrti i biti će povezani jednako često, na satnoj osnovi. Bolja povezanost otoka, uz ulaganje u potrebnu javnu infrastrukturu, smanjit će iseljavanje i omogućiti mladim obiteljima stalni život na otocima, što je i temeljna pretpostavka za njihovu revitalizaciju, kaže pročelnik Udjela za gospodarstvo, razvoj i poduzetništvo Grada Šibenika Matija Bumbak. Sve aktivnosti koje vode do prometne integracije otoka brodicama s alternativnim pogonom, započele su projektom Intermodal. U gradu su postavljeni bicikli, prometuje se električnim automobilima, a u pilot projektu sudjelovala je i tvrtka iCat. Grad je osnovao i Lokalni odbor za mobilnost koji se redovno sastaje i daje naputke za optimalnu pripremu dokumenata iz područja prometnog sustava.
Dosadašnja mjerenja navika stanovništva grada i otoka pokazala su kako postojeći sustav prijevoza samo djelomično zadovoljava potrebe otočana dok su obalno stanovništvo i turisti u potpunosti zanemareni što se direktno reflektira na ekonomsku održivost sustava, ali i na negativni trend iseljavanja populacije s otoka zbog nemogućnosti osiguravanja osnovnih životnih potreba koje uključuju odlazak na posao, obrazovanje, korištenje medicinskih usluga.

Novac iz europskih fondova i domaća pamet povezat će i otoke s kopnom

Uz navedeni projekt Intermodal koji je financiran sredstvima Europske unije iz programa IPA Adriatic, Grad Šibenik je proveo projekt „Intermodalni urbani ekološki sustav javnog prijevoza autobusima i brodovima – UrbEco“. Želja šibenskih vlasti je podignuti razinu tehničke pripremljenosti za financiranje i implementaciju sustava javnog brodskog prijevoza na šibenskom području.
-Tijekom 2017. godine prijavljen je projekt Hrvatskog centra koralja Zlarin (sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj) čiji cilj je uređenje posjetiteljsko-edukativne te istraživačke infrastrukture, izrada stalnog postava interpretacijsko-edukacijskog sadržaja, te uređenje mreže poučno-tematskih staza duž cijelog otoka Zlarina. Grad Šibenik redovito prijavljuje i infrastrukturne projekte na Javne pozive za dostavu prijedloga projekata za Program razvoja otoka, koje na godišnjoj razini objavljuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Tako su u sklopu tih javnih poziva uređena dječja igrališta na otocima Žirju i Krapnju te je sanirana šetnica na otoku Žirju, otkriva Bumbak.

Bez strategije, nema napretka

Primjer Šibenika otkriva kako su pitanja koja su do jučer bila isključivo adresirana na institucije centralizirane države mogu, u praktičnom smislu, biti riješena na lokalnim razinama. Preduvjet je imati racionalnu strategiju razvoja zajednice u kojoj živimo, te pametno koristiti dostupne alate Europske unije, kao i inovativna rješenja domaćih ljudi. Ipak, europarlamentarac Tonino Picula smatra da se pitanje otočkog stanovništva mora postaviti na najvišu razinu – razinu države.
-Ukratko, bez strategije, bez vizije gdje vidimo naše otoke za 20, 30 ili 50 godina, nećemo napraviti puno. Ne znam da je strateški cilj Republike Hrvatske osigurati uvjete za cjelogodišnji život na otocima, zaključuje Picula.

Posted in Aktualnosti, Izdvojeno, Teme.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *